Koliko je kretanje važno i to od najranije životne dobi sve nam je više znano. Igra je dječja potreba i najvažnija aktivnost; kroz igru dijete uči i spoznaje svijet oko sebe, a igra u društvu roditelja izuzetno je zabavna i povezujuća. Iako je boravak na zraku, vani, u prirodi onaj najzdraviji i najpotrebniji, ponekad možda nismo u mogućnosti izaći van i to je prihvatljivo. Postoje i super aktivnosti, kao što su različiti poligoni s preprekama koji su zabavni, ne iziskuju puno, a garantiraju savršenu edukativnu zajedničku aktivnost.
Zašto su motorički poligoni super aktivnost za djecu?

„MOTORIKA“ je pojam koji se prvenstveno odnosi na sposobnost svrsishodnog korištenja vlastitog tijela i za kretanje i korištenje predmeta. U djece od najranije dobi, od skroz malenih beba pa nadalje izuzetno je važno da se ona razvija prirodnim putem i da se djeci omogući učenje prirodnih oblika kretanja. Važno je dijete adekvatno stimulirati uz primjerene motoričke, senzoričke i kognitivne zadatke, a kod djece nema idealnijeg puta za to od igre.

A jedna takva super igra koja razvija sve navedeno istovremeno, može biti i motorički poligon koji će stimulirati djetetove motoričke vještine i sposobnosti, spretnost, stimulirati osjetila, ali i raditi na razvoju spoznaje. (Kretanje i adekvatno aktiviranje i stimuliranje od najranije životne dobi djece povezano je i s njihovim kasnijim boljim motoričkim sposobnostima i vještinama, boljom spretnosti, boljom spoznjaom i inteligencijom, uspješnosti općenito, emocionalnom stabilnosti i naravno – zdravljem).
U takvim poligonima koristimo i razvijamo osnovna-bazična motorička znanja: savladavanje prostora, savladavanje prepreka, savladavanje otpora i manipulacija objektima. Rekviziti koje možemo koristiti mogu biti različiti predmeti iz kućanstva, različite dječje igračke čiju svrhu za te potrebe možemo prenamijeniti, neki rekviziti za vježbanje u slučaju da ih imamo u kući, a neke od rekvizita možemo i sami izraditi, uz malo truda.

Za aktivnosti koje potiču razvoj savladavanja prostora (puzanje, hodanje, trčanje, kotrljanje) koristimo različite smjerove kretanja, zadatke (puzanje, hod na prstima, na petama, na vanjskom rubu stopala, skokovi (na jednoj ili dvije noge), hod u čučnju, četveronožno kretanje, trčanje, oponašanje kretnji nekih životinja (skači kao zeko, kreći se kao medo, hodaj kao maca, puzi kao zmija), a od rekvizita koristimo različite nestabilne i mekane podloge (balansere, strunjače koje ukoliko nemamo mogu zamijeniti jastuci različitih veličina i tvrdoća, dječje puzzle, prostirke za plažu, dječji madraci, debele deke), različite linije (ravne, cik-cak, zavijene, isprekidane) koje možemo iscrtati na podu ljepljivom krep trakom (koja se lako skida i ne oštećuje pod 😊) ili možemo pak koristiti različite vezice i konopce (npr. dječju vijaču za skakanje, štrik za veš, duže vezice za cipele, vezicu od kućnog mantila itd. ). Neki od zadataka koje možemo zadati je da se dijete rola po dekici kao „palačinka“, da puže natraške ili oponaša hod neke životinje, da hoda po ravnoj ili zavojitoj liniji ili užetu ili drvenim tračnicama, da hoda na prstima po madracu ili prostirci za plažu, da stane jednom nogom na jastuke posložene u nizu, da napravi čučanj kad stane na jastuk itd.

Za aktivnosti koje potiču savladavanje prepreka (penjanje, spuštanje, preskoci, naskoci, saskoci, provlačenja) koristimo različite forme linija, možemo oblikovati na podu kvadrate i/ili krugove od ljepljive krep trake ili iscrtati zadatak (npr. tragovi stopala) i smjer kretanja na veliki papir i učvrstiti ga za pod, a od rekvizita možemo koristiti dječje hula-hop kolutove ili meke baby puzzle (idealno ako one na sebi imaju još i brojeve ili slova za dodatna učenja i zadatke) i posložiti ih u zadanim formama (u nizu, oblik „Školice“, isprekidani nizovi, zavojit ili cik-cak nizovi itd.) zatim možemo koristiti različite klupice, zarolane deke ili velike ručnike, dječje stolice, stolice za odrasle, taburee, dječje tunele. Neki od zadataka koje možemo zadati je da se dijete popne na tabure ili kauč, pa prohoda po njemu i siđe, da se provuče ispod stolca ili stolica u nizu, da preskoči zarolani ručnik ili veliku deku, da skače po iscrtanom zadatku na papiru u krugove ili kvadrate na jednoj nozi ili sunožno, natraške, da preskoči neku igračku, da skoči na klupicu i s nje itd.

Za zaobilaženje prepreka umjesto klasičnih čunjeva možemo koristiti slikovnice, „plišance“, drvene kocke ili boce napunjene vodom postavljenje na pod. (Uz same zadatke provlačenja djetetu možete dodatno dati zadatak da nosi, vuče ili gura neki predmet u ruci ili nogom, npr. neku lopticu ili kockicu ili neku manju mekanu igračku ili još bolje, svaki puta neku drugu igračku različite teksture). Neke od aktivnosti iz ovog spektra mogu biti zaobilaženje slikovnica posloženih u neku formu, puzanje u „slalomu“, zaobilaženje na način da dijete skače na lopti „skakalici“ ili se vozi na guralici (ukoliko ih imamo u kući), da dijete vodi lopticu rukom/a ili nogom oko plastičnih boca napunjenih vodom ili oko „plišanaca“.

Za aktivnosti savladavanja otpora (dizanja, nošenja, bacanja, hvatanja, guranja, upiranja, vučenja) i manipulacije objektima (hvatanje, dodavanje, bacanje, gađanje, vođenje) koristimo se često loptom/lopticama različite veličine, težine i teksture, ali umjesto njih možemo koristiti i različite mekane igračke (npr. „plišance“), plastične kocke, drvene kocke, spužvaste igračke, igračke različitih tekstura (mazilice, zvečke, gricke itd.) , košare/kutije koje glume koš ili nacrtane mete za gađanje na papiru. Djeca predmete mogu nositi, bacati, vući, hvatati, upirati, gurati jednom rukom ili sa obje istovremeno ili nogom. Neki od zadataka za manju djecu mogu biti skupljanje kockica, loptica ili različitih igračaka u jednu kutiju (koju roditelji mogu i nositi i izmicati po prostoru da bude još zabavnije), dok veća djeca mogu gađati loptama različitih veličina i težina s određene udaljenosti u neku kutiju/spremnik za igračke, mogu hvatati loptu koju im roditelji dobacuju ili gađati nacrtanu metu manjim plišanim igračkama, gađati loptom i tako srušiti posložene kockice ili plastične čaše (kao „kuglana“), voditi i gurati lopticu po nekoj zadanoj formi, štapom ili držačem od metle voditi lopticu i zabiti „gol“ u neku položenu kutiju ili pogoditi zadanu točku, vući dječji stolac po zadanoj putanji itd.
Naravno da ove super zabavne poligone možemo napraviti i vani na otvorenom u vlastitom dvorištu ili nekoj prostranijoj terasi, idealno je ako imamo kombinaciju travnjaka i betona (jer na betonu možemo sa kredama iscrtati super zabavne forme za motoričke zadatke).
Djeca sve zadane aktivnosti mogu izvoditi tako da se kreću u svim navedenim smjerovima i formama, važno je prilagoditi zadatke dječjoj dobi i njihovim vlastitim sposobnostima i obavezno paziti na sigurnost djece prilikom izvođenja svakog zadataka.
U slikovnom prilogu se nalaze ideje nekih naših „kućnih“ poligona. Želim Vam svima dobru zabavu! 😊

Priredila Ana Prentašić

Literatura:

Sekulić; Metikoš. Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji: uvod u osnove kineziološke transformacije. Split: Faultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, 2007.