Nakladništvo u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015. izložba je koja tradicionalno krajem godine nudi pregled zavičajne knjižne i neknjižne građe koju je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ prikupila za svoju Zavičajnu zbirku „Caproncensis“ u tekućoj godini. Ova izložba nudi uvid u raznovrsnu građu, od djela autora koji su rođeni i/ili žive i rade na ovom području preko djela koja su tematski vezana uz koprivnički, križevački i đurđevački zavičaj do djela koja objavljuju nakladnici sa spomenutih područja.
„Povratak pjesnika“ – tako bi se na prvi pogled moglo zaključiti o ovogodišnjem županijskom nakladništvu. I dok se prošle godine desio poetski „slovostaj“ ove godine bilježimo petnaestak zbirki poezije. Ima tu zrelih ostvarenja naših afirmiranih pjesnika i pjesnikinja (E. Bijač, S. Damjan, V. Prvčić, T. Salajpal), ali i obećavajućih prvijenaca (B. Topić). Kao kuriozitet spominjemo najstarijeg pjesnika i našeg zavičajnika, g. Zvonimira Tomca koji ima 96 godina i koji je ove godine izdao svoju desetu knjigu, a osmu zbirku poezije. Rođen je u Koprivnici, a već godinama živi u Rijeci.
I dok smo u 2014. godini zabilježili preko devedeset naslova raznolike objavljene monografske građe, u ovoj, 2015. godini svega je manje. Za sada se prikupilo šezdesetak naslova književnih, stručnih i publicističkih djela. Dakako da ta brojka nije konačna, ali je u usporedbi s prošlogodišnjim ovogodišnje nakladništvo u Koprivničko-križevačkoj županiji manje za tridesetak naslova. To se najbolje vidi po količini tiskanih djela pojedinih nakladnika s područja Županije. Kao i do sada najbrojniji su koprivnički nakladnici, s vodećim Šarenim dućanom. Ove godine „Šareni“ su tiskali 11 novih naslova svjetske književnosti (prošle čak 18). Slijedi ih Društvo hrvatskih književnika Podravsko-prigorski ogranak Koprivnica koji je nakladnik 7 poetskih i proznih naslova. I Muzej grada Koprivnice ima više tiskanih djela nego protekle godine, a pojavljuje se i kao sunakladnik, isto kao i Družba Braća Hrvatskog Zmaja, Zmajski stol u Križevcima te Meridijani. Također je i manje vjerskih izdanja nakladnika Figulus i Kristofori, te križevačkog nakladnika Veda. Na đurđevačkom području tiskalo se nekoliko slikovnica te jedan prozni prvijenac.
Što se tiče pojedinih autorskih ostvarenja svakako treba istaknuti knjigu prof. Mire Kolar Dimitrijević  Podravski kaleidoskop : sjećanja jedne Podravke na četiri podravska svijeta u dvadesetom stoljeću, koja će oduševiti ljubitelje (lokalne) povijesti i memoarskih zapisa te reprezentativne monografije križevačkog autora Zdenka Baloga: Dubrovnik: najljepši biser Jadrana  i Crkva Marije Snježne u Belcu: remek-djelo barokne umjetnosti.

U izlozima Knjižnice može se razgledati izložba linoreza pod nazivom „Buvinine vratnice u Koprivnici – replika u linorezu“ koje s izradili likovno talentirani učenici 8. razreda iz OŠ Fran Koncelak iz Drnja i OŠ Gola iz Gole. Buvinine vratnice ulazna su vrata Splitske katedrale koja prikazuju scene iz života Isusa Krista od Navještenja do Uskrsnuća. U
srednjem vijeku u drvetu ih je isklesao majstor Andrija Buvina i pripadaju remek djelu srednjovjekovne hrvatske sakralne umjetnosti.
Učenici su prizore s vrata izradili u tehnici linoreza kako bi na poseban način obilježili predstojeće božićne blagdane. Za postavu i stručno vodstvo ove izložbe zaslužan je Mario Dimić, prof. likovne kulture i akademski grafičar.

Fotografije prikazuju učenike – autore linoreza te autore postava obje izložbe koje s mogu razgledati do 10.1.2016. u izlozima Knjižnice – Josipa Strmečki, viša knjižničarka autorica je postava nakladništva, a Mario Dimić autor postava linoreza.