Napredovanja u knjižničarskoj struci vrlo su rijetka u Hrvatskoj, zbog vrlo visokih i strogo postavljenih kriterija. Uz višegodišnje knjižničarsko iskustvo, zahtijevaju se relevantni rezultati u praktičnom radu, ali i recenzirani stručni i znanstveni radovi, koji unapređuju struku u cjelini. Ove godine viša zvanja u knjižničarstvu, koje dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, stekle su i dvije Koprivničanke zaposlene u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica -. mr.sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice, stekla je zvanje knjižničarske savjetnice, najviše u struci, a Ljiljana Vugrinec, voditeljica Županijske matične službe, zvanje više knjižničarke.

Inače, knjižničari zaposleni u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” poznati su po svojem kvalitetnom stručnom radu i izvan Koprivnice. I u 2008. godini često su pozivani na stručne skupove kako bi održali izlaganja o primjerima svoje svakodnevne dobre prakse. Ove godine u žiži interesa stručne javnosti bila je digitalizacija zavičajne kulturne baštine, konkretno “Glasa Podravine”, koja je kao prvi knjižničarski projekt takve vrste u Hrvatskoj postala referentni model za sve buduće slične projekte. Zanimanje je već treću godinu zaredom plijenila i knjižnična usluga za slijepe i slabovidne, također pilot projekt u Hrvatskoj, koja je prepoznata kao inovativni model i na međunarodnoj razini. Tu su svakako i mnogobrojni programi za najmlađe, prije svega “Grad Koprivnica i Knjižnica poklanjaju prvu knjigu novorođenim bebama”, te nedavno pokrenuta Igraonica i pričaonica za djecu do 3 godine.

Ovi, ali i mnogi drugi programi koje osmišljavaju i provode knjižničari Knjižnice “Fran Galović” dobru podlogu imaju u stalnoj edukaciji, koju knjižničari stječu na brojnim stručnim skupovima u zemlji inozemstvu. Svakako treba naglasiti da je u posljednjih desetak godina sedam koprivničkih knjižničara imalo studijske boravke u vodećim europskim knjižnicama u Finskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koje je sponzorirala Europska unija, Ministarstvo kulture RH, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, inozemne knjižničarske udruge, Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnica. Na temelju tako stečenog znanja i iskustva, kao i stalnim konzultiranjem najnovije stručne literature, koprivnički knjižničari kreiraju nova znanja koja primjenjuju u svakodnevnom radu sa svojim korisnicima, a istovremeno ih prenašaju knjižničarima u drugim sredinama.