IN MEMORIAM RADMILA MAGIĆ, ROĐ. MARKOVIĆ

(Varaždin, 15. 4. 1939. –  Koprivnica,  18.12. 2021.)

PRVA UPRAVITELJICA GRADSKE KNJIŽNICE KOPRIVNICA

Nakon Zvonimira Tomca koji je preminuo 23. kolovoza 2021. u 103. godini života u Rijeci, u kojoj  je godinama živio s obitelji, krajem prošle godine otišla je još jedna draga osoba koja ima istaknuto  mjesto u povijesti koprivničkog knjižničarstva i kulturne povijest Koprivnice. Gospođa Radmila Magić, rođ. Marković bila je  prva upraviteljica Gradske knjižnice Koprivnica u razdoblju 1959.-1962. godine. Preminula je u 83. godini u Koprivnici  18. 12. 2021., a sahranjena na Groblju “Pri Sv. Duhu” u Koprivnici 28. 12.2021.Dok je ime gospodin Tomca u koprivničkom knjižničarstvu vezano uz kasne tridesete godine prošlog stoljeća kada je volontirao kao student u Knjižnici Kluba akademičara,  tada jedinoj javnoj knjižnici u Koprivnici,  ime gospođe Radmile Magić, rođene Marković vezano je uz profesionalizaciju rada Gradske knjižnice u Koprivnici s kraja 1950-tih godina. S prošlogodišnjim odlascima prvo Zvonimira Tomca, a potom i Radmile Magić, rođ. Marković izgubili smo drage osobe, ali i svjedoke koprivničke  knjižničarske povijesti i tradicije u vremenu  koje je nepovratno nestalo.

S g. Tomcem su koprivnički knjižničari stupili u kontakt 2011. godine povodom izdavanja i predstavljanja koprivničkoj publici nekih od   njegovih 15 objavljenih knjiga poezije i proze, da bi s gđom Magić  uspostavili veze prilikom rekonstruiranja povijesti koprivničkog knjižničarstva nakon Drugog svjetskog rata, odnosno  pisanja Spomenice koprivničke Knjižnice koja je objavljena 2010. godine pod naslovom  „Knjižnice i čitaonice grada Koprivnice 1650.-2010.“ (izdanje Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, 2010.). Tom nam je prigodom ispričala, a mi u knjizi  zabilježili  da je sa svojih 20 godina bila  najmlađa upraviteljica jedne gradske  knjižnice u poslijeratnoj Jugoslaviji. U službu u Gradsku knjižnicu primljena je 4.10.1958. sa završenom gimnazijom odmah nakon mature kao knjižničar treće vrste, da bi naredne, 1959. godine bila postavljena za vršitelja dužnosti upravitelja Gradske knjižnice. Četveromjesečni knjižničarski tečaj pohađala je 1960. u Zagrebu, pa je tako ona bila  prvi koprivnički knjižničar sa stručnom naobrazbom. Prva je u rad koprivničke Knjižnice počela uvoditi univerzalnu decimalnu klasifikaciju i podjelu knjiga po stručnim skupinama, što je do danas ostao temelj stručno uređene knjižnice. Nabavila je za knjižnicu i prvi kataložni ormarić za kartoteku za kataložne kartice s podacima o knjigama. I danas ga koprivnička knjižnica čuva na prvom katu svoje zgrade u malom knjižničnom muzeju, koji  je relikt nekadašnjih početaka u profesionalizaciji knjižničnog poslovanja u odnosu na današnji elektronički katalog dostupan preko interneta na svakom mjestu i u svako vrijeme. Ispričala nam je kao zanimljivost i kako je kataložni ormarić stigao u koprivničku knjižnicu. Izradio ga je domaći stolar Sever prema skici koju  je Radmila izradila prema onome što je vidjela u jednoj od zagrebačkih gradskih knjižnica.  Osim toga, prva je popisala knjižni inventar Gradske knjižnice, koji se također čuva u arhivi koprivničke knjižnice. Začetnica je i promotivnih aktivnosti. Prva je počela preporučivati knjige za čitanje tako što je naslovnice lijepila na kartone. U Gradskoj knjižnici je prestala raditi 3. 4. 1962., udala se i odselila iz Koprivnice. Posebno nam je bilo drago kada smo je i osobno upoznali. Iz Zagreba je doputovala u Koprivnicu na promociju Spomenice koprivničke Knjižnice u studenome 2010. te sudjelovala u programu – večeri sjećanja povodom obilježavanja 360. obljetnice koprivničkog knjižničarstva pred publikom koja je tada dupkom napunila dvoranu Doma mladih.