Stručnjaci poručuju: Stavimo čitanje u fokus

Početkom srpnja u Ljubljani je održana 24. Europska konferencija o čitanju pod nazivom „Pismenost. Vrata u bolji svijet“, u organizaciji FELA-e (Udruge europskih čitateljskih društava) i Društva Bralna značka Slovenije. Konferencija je okupila više od 430 stručnjaka iz Europe i svijeta koji se bave čitanjem, pismenošću i obrazovanjem, među kojima je bilo i 350 izlagača. Knjižnicu i čitaonicu „Fran Galović“ Koprivnica predstavljale su knjižničarke Dječjeg odjela Ida Gašpar i Danijela Petrić. Sudionicima konferencije predstavile su dugogodišnji program Olimpijada čitanja te rezultate istraživanja koji potvrđuju njegov pozitivan utjecaj na razvoj čitateljskih navika djece.

Program konferencije obuhvatio je širok raspon tema, od rane i obiteljske pismenosti, razvoja čitalačkih vještina kod djece i mladih te cjeloživotnog učenja, do digitalne pismenosti, umjetne inteligencije i inkluzivnih pristupa razvoju pismenosti za različite skupine korisnika. U središtu svih rasprava bila je čitalačka pismenost kao jedna od temeljnih kompetencija suvremenog društva. Vodeći europski stručnjaci upozorili su kako brojna istraživanja pokazuju zabrinjavajući pad razine pismenosti, čak i u državama koje su desetljećima bile u vrhu po razini pismenosti. Posebno se ističe pad sposobnosti dubinskog čitanja i razumijevanja složenijih tekstova, što se povezuje sa sve većom izloženošću digitalnim sadržajima i ekranima. Iako se utjecaj digitalnih tehnologija još uvijek istražuje, sve je više dokaza da rano i intenzivno korištenje digitalnih uređaja ne doprinosi razvoju čitalačkih kompetencija na način na koji to čini čitanje tiskanih knjiga. Stručnjaci naglašavaju kako je upravo dubinsko čitanje vještina koju treba sustavno razvijati jer zahtijeva koncentraciju, strpljenje i kritičko promišljanje. Na važnost tog izazova ukazuju i rezultati međunarodnih istraživanja PISA među učenicima te PIAAC među odraslima, koji bilježe pad najviših razina pismenosti, uključujući i među studentima. Kao odgovor na ove izazove, u Norveškom centru za čitanje pri Sveučilištu u Stavangeru pokrenut je projekt Deepread, koji studentima pomaže razvijati vještine čitanja i razumijevanja dugih i zahtjevnih tekstova. Istodobno istražuju i utjecaj različitih medija, papira, ekrana ili audiozapisa na razumijevanje pročitanoga. Na konferenciji su predstavljeni brojni primjeri dobre prakse koji pokazuju da se kultura čitanja uspješno razvija kada u njoj sudjeluje cijela zajednica. Među njima su svakodnevno petominutno tiho čitanje prije nastave u slovenskim školama, noći čitanja u školskim knjižnicama, međugeneracijski programi u kojima stariji učenici čitaju mlađima, projekti u kojima djeca čitaju korisnicima domova za starije osobe te školske knjižnice u kojima učenici, uz mentorsku podršku, pišu, objavljuju i predstavljaju vlastite knjige. Jedna od ključnih poruka konferencije bila je da razvoj pismenosti nije isključivo zadaća škola, već zajednička odgovornost obitelji, odgojno-obrazovnih ustanova, knjižnica, lokalnih zajednica i donositelja javnih politika. Razvijanje čitateljskih navika počinje u najranijoj dobi, ali se nastavlja tijekom cijelog života. Posebno je istaknuta važnost prostora u kojima se čitanje može živjeti kao svakodnevna društvena praksa. U vremenu kada su pažnja i koncentracija sve više pod pritiskom digitalnih sadržaja, knjižnice postaju mnogo više od mjesta posudbe knjiga. One su prostori mira, učenja, susreta i dubinskog čitanja. Kao jedina javna mjesta u potpunosti posvećena čitanju i učenju, knjižnice imaju nezamjenjivu ulogu u razvoju pismenosti svih generacija. Upravo zato sve više europskih knjižnica osmišljava posebne prostore za čitanje, stvara ugodna okruženja koja potiču koncentraciju i razvijaju programe koji čitanje vraćaju u fokus i u središte zajednice. Taj smjer slijedi i Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, koja svojim programima već godinama sustavno ulaže u razvoj čitatelja svih uzrasta. Posebnu će vrijednost tome dati i novi knjižnični prostori koji će u skoroj budućnosti omogućiti još kvalitetnije uvjete za čitanje, učenje, susrete i zajedničke programe. Time će knjižnica dodatno učvrstiti svoju ulogu jednog od najvažnijih javnih prostora za razvoj pismenosti, cjeloživotnog učenja i kulture čitanja u lokalnoj zajednici.