Ovo je djelo vrlo složene strukture: temelji se na mitovima koji su nam poznati iz svjetske književnosti – na legendama o Faustu i Margareti, na srednjevjekovnom satanizmu osobito germanskog porijekla, na evanđeoskim mitovima koji se odnose na Isusa i Poncija Pilata, ali i na postupcima koje poznajemo iz sovjetske satiričke beletristike, a oslonjen je i na bogatu tradiciju ruske satirično-groteskne beletristike devetnaestog stoljeća.
Glavni protagonist romana je Ahmed Nurudin koji se susreće s poteškoćama koje mu nosi uhićenje njegovog brata i sudar s totalitarnom vlašću 19. stoljeća u Bosni, u okolnostima koje izaziva navedeni događaj.
Slavko Goldstein bio je iznimna osoba koja je zadužila hrvatsko društvo na mnogo razina kao nakladnik, publicist, scenarist, neustrašivi intelektualac, pisac… Kruna njegove karijere bila je 1941. – Godina koja se vraća, jedna od najvažnijih knjiga o našoj povijesti. Pisana iz osobne perspektive, kao sjećanje, no još više kao intelektualni uvid u moralno i humano potonuće koje se dogodilo dolaskom ustaša na vlast, ovo je knjiga koja najdublje razmatra zlo i njegove trajne posljedice.
Trilogija Millennium je serija od tri kriminalistička romana švedskog novinara, pisca i aktivista Stiega Larssona (1954.-2004.) Dva glavna protagonista trilogije su Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist. Lisbeth je 24-godišnja djevojka asocijalnog ponašanja, ali iznimno talentirana, s traumatičnom prošlošću. Mikael Blomkvist je 43-godišnji novinar, suvlasnik časopisa Millennium, po kojem je trilogija i dobila ime. Larsson je planirao objaviti seriju od deset romana, ali je prije iznenadne smrti dovršio samo tri.
Yuvala Noaha Hararija ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske povijesti – on Sapiensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Što je stvorilo Sapiensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj? Umjesto na ere, on ljudsku povijesti dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. Prve su ga tri stvorile. Četvrta bi ga mogla uništiti – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapiens bi, naime, mogao postati prvom vrstom koja je počinila kolektivno samoubojstvo. Odlučivši prerasti u nešto više. Knjiga koja odgovara, no još se više pita. Puna, kao krimić, napetih zapleta i raspleta, zbog čega se kao krimić i čita.
Tu smo za vas! Kvalitetnim i odgovornim radom želimo vam biti na usluzi.