U okviru Grundtvig programa posjeta i razmjene, knjižničar Petar Lukačić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica proveo je 10 dana u Finskoj promatrajući rad kolega knjižničara u Helsinkiju i Sastamali. Ovo stručno usavršavanje u potpunosti je financirano preko fondova Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
U okviru Grundtvig programa posjeta i razmjene, knjižničar Petar Lukačić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica proveo je 10 dana u Finskoj promatrajući rad kolega knjižničara u Helsinkiju i Sastamali. Ovo stručno usavršavanje u potpunosti je financirano preko fondova Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Knjižnice grada Helsinkija imaju 40-ak ogranaka koji djeluju pod rukovodstvom centralne knjižnice u Pasili, a ogranci obuhvaćaju i okolne gradove koji spadaju pod općinu Helsinki. Finci imaju naviku redovitog korištenja knjižnica te sam Helsinki i njegova okolica imaju otprilike 500 000 korisnika, a prema službenim podacima Helsinki ima otprilike 600 000 građana.

Još početkom prošlog stoljeća knjižnice su prepoznate kao javno dobro, mjesto okupljanja, mjesto razvijanja kreativnosti i znanja. Stoga je 1912. godine zaključeno da građani Helsinkija imaju pravo na besplatno korištenje knjižnica kao ustanova financiranih iz poreza. Kao i u Koprivnici, ta je odluka dovela do povećanja broja korisnika i usluga te navike korištenja.

Knjižnice grada Helsinkija poznate su kao globalni pionir u pružanju informatičkih usluga korisnicima, a zanimljiv je podatak da je u Helsinkiju 1994. godine prvi put u svijetu korisnicima omogućen pristup internetu. Stoga nije bilo ni teško odlučiti gdje potražiti iskustvo u radu s novim tehnologijama i odraslim korisnicima.

Knjižnice odavno nisu mjesto gdje se samo posuđuju knjige, čita i uči. One su javni prostori u kojima se provodi slobodno vrijeme, kreativno izražava – jednom riječju uživa. U Helsinkiju je gradska vlast prepoznala knjižnicu kao važnog partnera u razvijanju demokratskog društva znanja te je kao dodatnu potporu njihovim naporima i radu odlučila izgraditi novu knjižnicu kao mjesto okupljanja i kreativnosti. Svakako je zanimljivo pogledati kratak film o tome na sljedećoj poveznici: http://keskustakirjasto.fi/en/story/

Osim Helsinkija, posjet Finskoj uključivao je i posjet knjižnici u Sastamali – sestrinskoj knjižnici u kojoj radi Kaisa Kytömäki knjižničarka koja na studijskom boravku u našoj knjižnici preko istog Grundtvig programa Europske unije. Sastamala je postala jedan grad tako što se nekoliko susjednih gradića povezalo u cjelinu. Svaki je gradić prije imao vlastitu knjižnicu, a onda su izgradili jednu centralnu. Kao i u Helsinkiju, članarina je svima besplatna i knjižnica ima velik broj posjetitelja i korisnika. Knjižnica ima izrazito dobru regionalnu povezanost kao i dobro organiziranu međuknjižničnu razmjenu građe. Takvoj povezanosti pridonosi činjenica da je Sastamala dio Pirkanmaa PIKI-mreže koja obuhvaća 22 općinske knjižnice na području regije Pirkanmaa sa sedamdeset knjižnica (ogranaka) i jedanaest bibliobusa.

Još jedna zanimljivost jest da su bibliobusi prepoznati u Finskoj kao vrhunsko sredstvo za „dostavu“ kulturnih sadržaja u svako naselje pa tako Finska ima preko 200 bibliobusa, dok Hrvatska za usporedbu ima 12, Danska 50 itd. U većini knjižnica postoje dvije smjene u kojima bibliobus radi tako da on stiže i u popodnevnim satima na sva stajališta kako bi omogućio i zaposlenima da iskoriste pogodnosti koje on donosi. Za usporedbu, bibliobus naše knjižnice radi u jednoj smjeni.

Finske knjižnice imaju visok ugled u svijetu knjižničarstva te slove kao jedne od naprednijih u svijetu. Ova prilika koju je knjižničaru Petru Lukačiću omogućila Agencija za mobilnost i programe Europske unije bila je neprocjenjivo iskustvo i omogućila uvid u poslovanje finskih knjižnica.

Ono što bih htio savjetovati svima jest da iskoriste fondove koji su nam na raspolaganju kao pomoć u osobnom i profesionalnom razvoj