Otvoreno

08:00 - 19:00

Izložba – Pandemija COVID-19 godinu dana poslije

17. veljače 2021.
Naslovnice s izložbe
Naslovnice s izložbe

U izlozima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica možete do kraja veljače razgledati izložba knjižnične građe pod nazivom Pandemija COVID-19 godinu dana poslije. Cilj je upoznati širu javnost s knjigama i časopisima koji reflektiraju aktualna društvena zbivanja izazvanih izbijanjem i širenjem koronavirusa u proteklih godinu dana.

Izložena građa podijeljena je u tri tematske cjeline. U prvoj su predstavljene nove stručno-znanstvene knjige iz različitih područja ljudskog znanja koje su objavljene u prošloj godini (npr. iz ekonomike, sociologije, pedagogije, informacijskih i komunikacijskih znanosti), a koje bar u uvodnim dijelovima ili posebnim poglavljima ako ne i u cjelini sumiraju ili predviđaju utjecaj pandemije na područja koja obrađuju. Tu se nalazi i izbor periodike, prije svega National Geographic koji na popularno-stručan način, iz broja u broj, prati razvoj situacije s pandemijom COVID-19 na globalnoj i regionalnoj razini, kao i u životima pojedinaca. Magazin Der Spiegel također je predstavljen i to brojem koji tematizira novi društveni i individualni fenomen nošenja zaštitnih maski i život na koji smo se morali naviknuti.

Drugi dio izložbe nosi naslov Svjedočanstva o pandemijama iz prošlosti. Ovdje je izloženo djelo Godina kuge slavnog Daniela Defoa koje svjedoči o velikoj pošasti kuge ili ˝crne smrti˝ 1665. u Engleskoj. Opisi onovremene epidemiološke situacije intrigantno korespondiraju s mjerama tijekom ovovremene, uzrokovane koronavirusom (nakladnik ovog izdanja je ˝Šareni dućan˝ iz Koprivnice). Knjiga Laure Spinney Blijedi jahač govori o španjolskoj gripi, najstrašnijoj epidemiji koja je u tri smrtonosna vala poharala svijet između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine te prouzročila jednu od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva odnijevši između 50 i 100 milijuna osoba širom svijeta. Knjiga Bolesti koje su mijenjale svijet Željka Cvetnića govori o različitim zaraznim bolestima koje su tijekom povijesti prouzročile veliku štetu čovječanstvu, a dubok utjecaj koje su imale na ljudsku populaciju uključivao je i posljedice na evoluciju i razvoj čovjeka. Povijest ljudskog roda zabilježila je mnoge važne ratove i bitke, ali možda su se najveće bitke vodile, a mnoge se još vode, upravo protiv zaraznih bolesti, zaključuje autor. Knjiga Bolest i povijest Cartwrighta i Biddissa također opisuje učinak bolesti na velike povijesne događaje, pojedince i društva.

Za razliku od knjiga koje se bave dosadašnjim pandemijama u ljudskoj povijesti poduži esej Pandemija nostalgije : kako koronavirus mijenja Europu Ivana Krasteva bavi se recentnim društveno-političkim zbivanjima u Europi u kontekstu pandemije COVID-19. Razmatrajući kriznu situaciju u kojoj se svijet našao, a koja se razlikuje od kriza koje su do sada obilježile 21. stoljeće (terorizam, financijska kriza, izbjeglička kriza) analizira načine na koje su se pojedine vlade suočile s pandemijom i s kojim posljedicama te reakcije njihovih građana. S virusima živimo od pamtivijeka i oni doista nisu jedina i najstrašnija prijetnja. To su svakako populizam, klimatske promjene, neizvjesnosti digitalne epohe, američko-kinesko suparništvo… Kao i sve nabrojene i ova knjiga preporuka je za sve čitatelje koji žele dublje promišljati o aktualnom društveno-političkom trenutku i njegovoj povezanost s ranijim zbivanjima.

Treći dio izložbe nosi naslov Kada distopije postanu stvarnost. Na jednom mjestu okuplja najpoznatije književne utopije – 1984. Georga Orwella, Sluškinjinu priču Margaret Atwood, Kugu Alberta Camusa, Gospodara muha Williama Goldinga, Vrli novi svijet Aldousa Huxleya i Paklenu naranču Anthonyja Burgessa – uz poziv: „Čitajte i provjerite sami je li mračno oslikana budućnost u romanima postala naša stvarnost koju živimo“.

Odjeli i službe

Tu smo za vas! Kvalitetnim i odgovornim radom želimo vam biti na usluzi.

Odjeli i službe
Veličina fonta
Kontrast
Poveznice