U prepunoj dvorani Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u srijedu, 1.2.2012. predstavljene su knjige dr.sc. Hrvoja PETRIĆA “Pogranična društva i okoliš: Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću“ (2012.) i Petre SOMEK “Tradicijsko graditeljstvo u Podravini” (2011.). Knjige su objavljene u nakladi Meridijana iz Samobora, a posebna vrijednost za Koprivnicu i Podravinu im je i u tome što su temama i autorima zavičajnog karaktera.
O knjigama:

Hrvoje Petrić: Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17 stoljeću, Meridijani, 2012.

Rani novi vijek (16. i 17. stoljeće) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vrlo je parcijalno i nedovoljno historiografski istražen. Tu prazninu sada upotpunjava opsežna knjiga dr. sc. Hrvoja Petrića, docenta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U toj knjizi je detaljno secirana povijest 17. stoljeća na prostoru Varaždinskog generalata Vojne krajine, te stare Križevačke županije. Radi se o području od Kutine do Varaždina i od Đurđevca do Križevaca.
Posebno mjesto pripada i razradi stanja i događaja u Podravini u tom burnom 17. stoljeću. Tada su Osmanlije prodrli najdublje na zapad, pa je i od prostrane srednjovjekovne Križevačke županije slobodan bio još samo ostatak ostataka (reliquie reliquiarum). Turska je bila i Velika Kaniža ( od 1600. do 1690.) , te dobar dio Podravine do Kloštra Podravskog (od 1552. do 1684.). Dakle , granica se protezala donjim dijelom Mure, zatim Dravom do Kloštra, te potom na jug prema Čazmi. Nakon mira na rijeci Žitvi 1606. stanje na granici donekle se stabiliziralo, ali su pljačkaški pohodi Osmanlija bili sastavni dio svakodnevnice.
Kako piše jedan od recenzenata ove knjige, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Hrvoje Petrić prikazao je ovo razdoblje na “način koji je bez presedana u hrvatskoj historiografiji ranog novog vijeka”, jer usporedo razrađuje sve elemente prirodnogeografske osnove, naseljenosti i stanovništva s tijekom događaja i načinom života. Osim stalne turske opasnosti, to je i doba rigidne vojnokrajiške uprave, te borbe gradova i trgovišta za opstanak samouprave i banske jurisdikcije. U Podravini to je i početak barokne obnove stanovništva i naselja, obrane utvrde u Đurđevcu, funkcioniranja lančane obrane tvrđicama i utvrdama uz Dravu i Muru, te izgradnje velebne koprivničke utvrde. Težište obrade je na procesima antropizacije prirode i tipovima naselja, te na društvenim promjenama u interakcijama višestrukih čimbenika.
Ovaj suvremen ekohistorijski pristup obradi povijesne građe predstavlja vrlo značajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. Knjiga je obimna (više od 400 stranica), a donosi i popis naselja i stanovnika (kuće gospodara) u većem broju župa u 17. stoljeću.

Petra Somek: TRADICIJSKO GRADITELJSTVO U PODRAVINI, Meridijani, 2011.

Na kraju 2011. iz tiska je izašla prva sveobuhvatna knjiga o starinskom graditeljstvu u Podravini. Petra Somek, profesorica etnologije i povijesti umjetnosti i direktorica izdavačke kuće Meridijani, na sustavan način obradila je nastanak i tipologiju tradicijskog graditeljstva u podravskim selima, od Vrbanovca na zapadu do Staroga Graca na istoku.
Uz definiranje geografskog prostora Podravine i rezultata dosadašnjih istraživanja, autorica je temeljito razradila sve najvažnije čimbenike koji su utjecali na razvoj i strukturu tradicijskog graditeljstva. To se osobito odnosi na starinsku ruralnu gradnju nastalu u razdoblju 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja je djelomice sačuvana do danas. Na temelju terenskog istraživanja, autorica po prvi put postavlja osnovicu tipologije podravskih ruralnih naselja, zatim kućišta, te starinskih kuća i kleti. Uz to donosi temeljiti opis izgradnje tradicijskih podravskih hiža, gospodarskih objekata i kleti, uz dokumentaciju i crteže. Na kraju knjige nalazi se i skica narodnog na