Predstavljanje Zbirke Fištrović Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ na znanstvenoj radionici o emigrantskim zbirkama 12. svibnja 2017. Na znanstvenoj radionici „Od nepoznatosti do vidljivosti – hrvatska emigracija (1945.-1990.) u zbirkama kulturno-baštinskih i znanstvenih ustanova“, koja je održana 5. svibnja 2017. u Hrvatskom institutu za povijest iz Zagreba, predstavljena je na poziv organizatora i Zbirka Fištrović, jedna od najznačajnijih zbirki Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica , o kojoj je govorila Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica knjižnice. Radionica se održala u sklopu međunarodnog projekta COURAGE – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama, koji financira Europska unija (Program za istraživanje inovacije za razdoblje 2014.-2020. godine – OBZOR 2020). Tema radionice bila je relevantnost i očuvanje emigrantske baštine za proučavanje hrvatske povijesti iz socijalističkog razdoblja. Naime, usprkos stanovitih doprinosa, nakon 1990. godine u hrvatskoj historiografiji nije bilo opsežnijeg istraživanja ove problematike. Ciljevi radionice su bili: ukazati na činjenicu da nije moguće u cjelini sagledavanje hrvatske povijesti druge polovice 20. stoljeća bez uzimanja u razmatranje njezine emigrantske sastavnice; upoznati znanstvenu zajednicu i širu zainteresiranu javnost s dostupnom emigrantskom građom u kulturno-baštinskim i znanstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj; prikupljanje informacija o stanju očuvanosti i potrebama zaštite građe vezane za emigranstku tematiku. Zaključci s radionice vezani uz promociju, dostupnost i zaštitu poslužit će za izradu nacionalnih izvješća i preporuka. Uvodno izlaganje o važnosti istraživanja političke emigracije za hrvatsku povijesti druge polovice 20. stoljeća održao je prof. dr. sc. Ivo Banac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Slijedila su izlaganja o gradivu za istraživanje iseljeništva u Hrvatskom državnom arhivu na primjeru Vodiča kroz iseljeništvo, potom o Zbirci inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Zbirci knjiga Jere Jareba na Hrvatskom institutu za povijest, Zbirci Fištrović u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica, umjetničkom doprinosu Joze Kljakovića u emigraciji (Memorijalna zbirka u Zagrebu), kao i akademskog slikara Josipa Crnoborija u Galeriji Klovićevi dvori. Zbirka Fištrović je uz Zavičajnu zbirku Caproncensis i Zbirku Leandera Brozović jedna od specifičnsti koprivničke Knjižnice u odnosu na sve ostale kulturno-baštinske ustanove. Nastala je zahvaljujući Oliviji Fištrović rodom iz sela Reka kod Koprivnice, koja je emigrirala pedesetih godina prošlog stoljeća iz Jugoslavije u Peru, a potom u SAD. Prilkom posjete rodnom kraju 2001. godine, navratila je i u koprivničku knjižnicu te je odlučila darovati joj zbirku knjiga. Zbirka je uglavnom nastala tako što su intelektualnci u Americi, podrijetlom iz Hrvatske, sakupljali 1990-ih godina građu koja im je služila kod zagovaranja u američkoj javnosti samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, posebice za vrijeme Domovinskog rata. Knjige su u koprivničku knjižnicu pristigle u dva navrata, 2001. i 2002. godine. Zbirka se sastoji od 1333 knjiga na engleskom jeziku, a najveći dio je povijesne i političke tematike vezan uz područje bivše Jugoslavije, ali i međunarodne odnose. Knjiga je od posebne važnosti za izučavanje povjesti i politike 20. stoljeća, a najviše ju koriste učenici i studenti. Sve predstavljene emigrantske zbirke znanstvenici iz Hrvatskog instituta za povijest će obraditi i predstaviti u posebnom registru kako bi bile što vidljivije međunarodnoj znanstveno-istraživačkoj zajednici, kao i svima zainteresiranima.