Znanstveni kolokvij i sjećanja BOŽENA LOBOREC – KOPRIVNICA KAO INSPIRACIJA održan je  povodom 20. obljetnice smrti književnice Božene Loborec 2. lipnja 2023. (na njezin 97. rođendan) u Galeriji Mijo Kovačić, Koprivnica. Organizatori su bili Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica i Muzej grada Koprivnice, a suorganizatori Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika, Ogranak  Matice hrvatske u Koprivnici i Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol u Križevcima. Pokrovitelj skupa bili su Grad Koprivnica i Društvo hrvatskih književnika.

Cilj skupa bio je osvijetliti i propitati današnji značaj i čitateljsko-recepcijski potencijal književno-publicističkog djela Božene Loborec (šest knjiga objavljenih za života i dvije posthumno), nove (književne) stvarnosti koju je kreirala i prelaženje lokalnih okvira. Božena Loborec književnica je Koprivnice u pravom smislu riječi. Rođena je u Koprivnici 2. lipnja 1926., gdje je i umrla 3. siječnja 2003.  Pisala je za djecu, mlade i odrasle, a Koprivnica joj je bila stalna  inspiracija, pa i opsesija, glavno ishodište za teme i motive kajkavske i štokavske poezije, romana, pripovijedaka, eseja, satira, feljtona i publicistike. Bila je članica Društva hrvatskih književnika od 1975. godine.

Okupljene na skupu pozdravili su dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika.

Kratki uvod u kolokvij dala je dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica), inicijatorica skupa i predsjednica Programskog i organizacijskog odbora, govoreći u osnovnim crtama o životu i djelu  Božene Loborec.

U prvoj sesiji Književno-kritički pogledi na stvaralaštvo Božene Loborec održana su tri izlaganja:  doc. dr. sc. Mario Kolar (Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci)  govorio je o kajkavskoj poeziji Božene Loborec, dr. sc. Tea Rogić Musa (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb) o ženskom subjektu u bildungsromanu S one strane oblaka, a Mihaela Cik (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb) o likovnoj opremi knjiga Božene Loborec.

U drugoj sesiji Drugačiji pogledi na stvaralaštvo Božene Loborec u odsutnosti akademika Dragutina Feletara (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti)  na tri njegova životna susreta s Boženom Loborec osvrnula se Dijana Sabolović-Krajina. Dražen Ernečić (Muzej grada Koprivnice)  govorio je o vezama Božene Loborec s Muzejom grada Koprivnice i Maticom hrvatskom, Marijan Špoljar ( PASTORALA d.o.o., Koprivnica) analizirao je jednu fotografiju Božene Loborec iz partizana, dok su dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica) i  izv. prof. dr. sc. Lidija Dujić (Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo, Sveučilište Sjever) govorile o dnevnicima Božene Loborec.

U trećoj sesiji Sjećanja svoje osobne uspomene na Boženu Loborec podijelili su s prisutnima  prim. prof. dr. sc. Milan Stanojević, dr. med. te  književnici Vjekoslav Prvčić i Darko Pernjak, dok je Maja Kušenić Gjerek pripremila pisani esej. Uglazbljene stihove Božene Loborec izveo je kantautor Zoran Crnčić,  a stihove pjesama Božene Loborec govorile su članice Literarne sekcije Podravka, kao i svi predavači, doprinijevši i na taj način memoriranju književnog stvaralaštva Božene Loborec.

Zaključeno je da književno  stvaralaštvo Božene Loborec ima potencijal za suvremenu čitateljsku recepciju na više razina. Kako ne bi palo u zaborav, ovisit će od budućeg angažmana na ovom području svih dionika u organizaciji, suorganizaciji i pokroviteljstvu ovog skupa, ali i od financijske potpore prvenstveno u lokalnoj sredini. Istaknuto je da najzanimljiviji dio ostavštine Božene Loborec u ovom trenutku predstavljaju njezini dnevnici koji daju sliku života i povijesti Koprivnice u kontekstu društveno-političkih, obrazovnih i kulturnih kretanja u drugoj polovici 20. stoljeća. Kao takvi, mogu se iščitavati kao jedinstvena koprivnička mikrologija koja obuhvaća nekoliko stotina osoba (od kojih mnoge više nisu žive), kao i prepoznatljivih lokacija i lokaliteta, od koji neki također ne postoje.

Radovi na temelju izlaganja bit će objavljeni u Podravskom zborniku 2023. , a programska knjižica sa sažecima nalazi se na poveznici.