Već drugu godinu zaredom Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica prati znanstveni simpozij “Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem”, koji organizira Sveučilište Sjever. Ove godine, 13.11.2018. u Knjižnici je predstavljen zbornik radova s prošlogodišnjeg simpozija o Pavlu Vuk-Pavloviću. O zborniku su govorili prof. dr. Tomislav Krznar, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva i izv. prof. i Sead Alić, filozof, književnik i urednik zbornika. Poseban ugođaj cijeloj večeri i ove je godine dao Enes Kišević, književnik i dramski umjetnik. On je čitao poeziju Pavla Vuk-Pavlovića, kao i poeziju drugih autora i svoju vlastitu uz glazbenu pratnju Seada Alića na gitari.

O Pavlu Vuk-Pavloviću (izvor: on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
Vuk-Pavlović, Pavao (rođen kao Pavao Wolf), hrvatski je filozof. Rođen je u Koprivnici, 9.2.1894., a umro u Zagrebu 13. 11. 1976. Završio studij filozofije u Leipzigu 1921., potom iste godine otišao u Berlin. Od 1922. predavao u Zagrebu na gimnaziji, potom na Visokoj pedagoškoj školi, a od 1929. na Filozofskom fakultetu. Zbog neprihvaćanja marksističke dogme, 1947. došao u sukob s vlastima te je napustio fakultet. Potom je radio u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (do 1951), pa na Sveučilištu u Skoplju kao izvanredni (od 1958) te redoviti (1961–71) profesor estetike i etike; smatra se osnivačem suvremene makedonske filozofije. Zastupao je kritičko-idealističku teoriju spoznaje polazeći od doživljaja kao temeljne filozofske kategorije. Svodio je spoznajnu teoriju na psihologiju i teoriju predmeta, objašnjavajući protuslovlja filozofijske misli različitošću filozofijskoga »pradoživljaja«. Sloboda kao vrhovna vrijednost pojavljuje se u individualnoj raznolikosti kao stvaralačka uloga subjekta u spoznaji svijeta. Pisao i o pitanjima estetike, etike, pedagogije; izdvajaju se njegovi prijevodi R. Tagorea i J. A. Strindberga. Objavio je i knjige poezije Zov i Razvaline (1964). Važnija filozofska djela: Spoznaja i spoznajna teorija (1926), Vrednota u svijetu (1961), Filozofije i svjetovi (1962), Osnovi estetike (I–II, 1968–70), O smislu filozofije (1969). Od 2007. Hrvatsko filozofsko društvo objavljuje njegova Sabrana djela.