Niz stručnih i prigodnih programa, kojima je u Koprivnici prošli tjedan obilježen 8. travnja, Svjetski dan Roma, ukazali su na visoku senzibiliziranost lokalne zajednice na potrebe Roma. Istovremeno su ukazali i na niz prepreka i problema koje treba rješavati u dijalogu s Romima kako bi se u što većem broju uključivali u društvo.
Za razliku od novinskih Crnih kronika koje Rome vezuju uz ekscesne i kriminalne radnje, kao i širom rasprostranjenih predodžbi, predrasuda, poopćavanja i stigmi o Romima kao onima koji prose, kradu, nesvrsishodno koriste socijalnu pomoć, potenciranih naročito u današnje vrijeme rastućeg siromaštva najširih krugova građana i društveno-ekonomske krize, ova događanja u Koprivnici bila su evidentan primjer o uspjesima mnogih Roma – djece, mladih i odraslih, kako u školovanju tako i u zapošljavanju, a posebice u skrbi za boljitak svojih obitelji.
Povodom Svjetskog dana Roma Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica organizirala je dva svoja već tradicionalna programa
U utorak, 8. travnja 2014. Knjižnicu su posjetili učenici 3. i 4. razreda te dvije učenice 5. razreda OŠ Legrad zajedno s učiteljicama Tamarom Marcinjaš i Ljubicom Valpatić, kako bi sudjelovali na radionici kojoj su prisustvovala romska i neromska djeca u okviru programa „Budimo prijatelji – družimo se u knjižnici“. S djecom se razgovaralo o kulturnim vrijednostima Roma, učenicima su predstavljene knjige za djecu iz knjižnične Romske knjižne police, učili su i pojedine romske riječi, slušali romsku glazbu, a poneki su i zaplesali. Učenica Tamara Oršuš pročitala je svoju pjesmu na romskom i na hrvatskom jeziku, a učenica Ines Bogdan prepričala je priču koju je prevela i na romski jezik. Potom su djeca razgledala Dječji odjel knjižnice, usluge i građu koju nudi te se poigrali u kompjutorskoj radionici.

Dan ranije, 7. travnja, u Knjižnici je održan 5. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“. Okupio je četrdesetak stručnjaka koji rade s romskom djecom, predstavnike romskih i drugih udruga, predstavnike lokalnih uprava i samouprava, kao i sve ostale zainteresirane iz Koprivnice i s koprivničkog područja, kako bi razmijenili informacije, iskustva i pokušali zajedno naći rješenja problema. Krajnji cilj ovih okupljanja od 2010. godine je poboljšati kvalitetu života romskoj djeci, mladima i romskoj zajednici, kao i kvalitetu stručnih kompetencija onih koji rade s romskom zajednicom.
Potreba predškolskog odgoja romske djece, što ranije učenje hrvatskog jezika kao drugog, paralenog jezika uz materinji bajaški jezik, savladavnaje osnovnih vještina i kompetencija potrebnih za polazak u školu uz što veće uključivanje roditelja, poštivanje zakonskih obveza Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u zapošljavanju romskih pomoćnika, veće i ravnomjernije uključivanje jedinica lokalne uprave i samouprave na koprivničkom području , kao i romskih udruga u rješavanje problema – osnovni su akcenti i zaključci ovog stručnog skupa.
Fokus stručnog skupa ove je godine bio na dvjema temama – uvjetima stanovanja kao čimbeniku odrastanja romske djece te postignućima i izazovima u radu s romskom djecom u protekloj godini. Prisutne je pozdravila Asja Korbar iz Pučkog učilišta „Korak po korak“ u Zagrebu, predsjednica hrvatske nacionalne mreže podrške romskoj djeci REYN Hrvatska (Romani Early Years Network), koja je dio međunarodne mreže REYN. Pozvala je prisutne da se pridruže ovoj zajednici učenja i zagovaranja, sa svrhom podrške romskoj djeci od 0 do 11 godina u odgoju i obrazovanju, u dobi kada najlakše uče hrvatski jezik te usvajaju komunikacijsko-socijalne vještine koje se od njih traže kada krenu u školu. Melita Samoborec, zamjenica gradonačelnice grada Koprivnice, u svojem je pozdravnom govoru istakle mjere kojima Koprivnica podupire romsku zajednicu u dva romska naselja – Žlebic u Reki gdje živi 28 obitelji i u naselju u Herešinu u kojemu živi 10 obitelji. Grad K