Osvrt na 1. Zdravstveni susret pod suncobranima na temu “Perite ruke – spasite živote” 8.7.2016. 14. srpnja 2016. U petak, 8.7.2016. održan je prvi u nizu ovogodišnjih zdravstvenih susreta pod suncobranima na terasi ispred Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica. Program se provodi u suradnji Knjižnice sa zdravstvenim stručnjacima iz Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica. Cilj programa je širenje dostupnosti zdravstvenih informacija, zdravstvena edukacija i prevencija. O temi „Perite ruke – spasite živote“ govorila je Snježana Vuljak, bacc. med. ses., koja od 1998. godine radi kao sestra za kontrolu i prevenciju bolničkih infekcija u Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica. Pranje ruku vrlo je jednostavna higijenska navika koju usvajamo u još vrlo ranom djetinjstvu. Iako mislimo da o njoj sve znamo, ovo popularno predavanje na zanimljiv nam je način otkrilo da to nije baš tako, naročito kada govorimo o dva koncepta – kada i kako prati ruke. Kada prati ruke? Uglavnom se zna da ruke treba uvijek prati prije obroka, pripremanja hrane, svake aktivnosti koja uključuje dodirivanje usta, očiju, nosa, kao i poslije korištenja toaleta, brisanja nosa, kašljanja ili kihanja, posjeta bolesnoj osobi, iznošenja smeća, mijenjanja pelena i sl. Bolesti koje se prenose s osobe na osobe nečistim rukama su zarazne bolesti poput gripe, prehlade, meningitisa ili infektivnog proljeva. Pranje ruku najvažnija je mjera u prevenciji i zaustavljanju prijenosa hepatitisa A, ali i drugih bolesti probavnog sustava. Također, s pojavom bakterija otpornih na djelovanje antibiotika važnost pranja ruku postaje još veća. Kako prati ruke? Kod pranja ruku dobro se trebaju istrljati nasapunjani dlanovi, nadlanice i područja između prstiju i ispod noktiju i to 40-60 sekundi. Predavačica Vuljak demonstrirala je prisutnima koliko je njihovo pranje ruku (ne)pravilno i (ne)učinkovito pomoću jednostavnog testa – dezificijensa i fluorescentne lampe. Izvori zaraza. Prisutni su također saznali da su istraživanja britanskih znanstvenika pokazala da su bankomati veliki izvori zaraza, jer su jednako prljavi i puni bakterija kao i javni toaleti. Nakon tog saznanja britanskoj javnosti je izdano upozorenje o potrebi pranja ruku nakon upotrebe bankomata. Mnogi ljudi također ne znaju da je sudoper u kuhinji mjesto s najviše bakterija u kući, ima ih više nego u wc-školjki ili kanti za smeće. Na radnom mjestu to su računala, stolovi, telefoni, tipkovnice, miševi ukoliko ih se redovito ne čisti. Ostale potencijalno opasne površine su kolica i korpice u trgovinama, naročito super marketima koje se masovno koriste, zatim javni prijevoz, hotelske sobe, klupe i stolovi na otvorenom, penkale, kuhinjske spužvice, frižideri, ograde i rukohvati u zatvornim prostorima itd. Najbolji način borbe protiv bakterija i njihovog unašanja u naš organizam je redovito pranje ruku, dezinfekcija ruku i izbjegavanje dodirivanja nosa, ustiju ili očiju kada nam ruke nisu čiste. Preporuča se i nošenje dezinfekcijskih maramica, kako bismo u svakoj situaciji mogli očistiti ruke. Prisutni su vrednovali najvišim ocjenama ovo zanimljivo, edukativno i informativno zdravstveno predavanje. Doprinos su mu dali i učenici Srednje škole Koprivnica – smjer medicinske sestre / tehničari sa svojim profesorom – mentorom Damjanom Abou Aldanom, mag. med. techn. Učenice su prisutnima mjerile tlak i indeks tjelesne mase te davale korisne savjete vezane uz poboljšanje zdravstvenog stanja.