I više od 400 godina stara građa na redovitom prozračivanju 8. lipnja 2016. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ pohranjuje dio ostavštine Brozovićeve privatne knjižnice. Ostavština broji 1010 svezaka knjiga i 24 časopisa , a među njima se nalazi i 7 naslova od iznimne kulturno – povijesne vrijednosti koji otkrivaju njegove dominantne interese za povijest i veterinu. Prvi naslov je „Historia Panonica sive Hungaricarum decades“ izdana u Hannoveru 1606. godine koju je napisao talijanski povijesničar i humanista Marko Antonije Bonfini (Bonfinitus). U Brozovićevoj zbirci nalazi se još jedna knjiga tiskana u 17. stoljeću. To je priručnik na njemačkom jeziku o uzgoju konja „Pferd Schatz“ John. Christoph Pintersa koji je izdan u Frankfurtu 1688. Veliku vrijednost ima i rukom pisana veterinarska ljekaruša anonimnog autora na njemačkom jeziku „Colligirte probate Mittel vor allerlen Krankheiten derer Pferden“. Zbirka sadrži i tri knjige iz 18. stoljeća. Djelo „De regno Dalmatia et Croatiae“ Ivana Luciusa tiskano je u Beču, 1758. U njoj je prikazana povijest Hrvatske između Gvozda i Neretve od rimske vladavine do 1480. godine kada Venecija učvršćuje svoj položaj na našoj obali. Knjigu „Historia regni Hungariae“ izdanu 1758., napisao je mađarski državnik Miklós Istvánffy, na temelju dvojeg dugogodišnjeg državničkog djelovanja i dobrog poznavanja prilika u Ugarskoj. „Historiarum cathedralis ecclesiae zagrabiensis – partis primae“ jedno je od najpoznatijih djela Baltazara Adama Krčelića. Ova povijest zagrebačke katedrale izdana je u Zagrebu 1770. godine. Svakako treba spomenuti i knjigu pravne tematike „Practicae nova imperialis Saxsonicae rerum Criminalium“ iz 1723. godine. Nakon što su 1998. prošli restauraciju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, navedeni naslovi i dalje trebaju posebnu zaštitu te je s njima nužno pažljivo rukovati. Potencijalnu opasnost predstavljaju nepovoljni mikro – klimatski uvjeti koji pogoduju nastanku plijesni. Plijesni puno brže rastu na uvezu nego na listovima papira, jer uvez prvi na sebe veže vlagu iz zraka te se obično pojavljuju određenim slijedom prema njihovim minimalnim potrebama za vlagom. Većina plijesni, koje se nalaze u knjižnicama, postat će aktivne kada relativna vlažnost zraka naraste iznad 65 posto. Jednom kada relativna vlažnost zraka padne ispod 65 posto, plijesan prestaje rasti i postaje neaktivna, ali spore zadržavaju svoju sposobnost za rast. Zbog toga se svakih nekoliko mjeseci građa iznosi iz zatvorenog sefa, kako bi se prozračila i kako bi se utvrdilo da nije došlo do nikakve bolesti papira.