„Fran Galović u kritičkom ogledalu Miroslava Krleže“ 20. listopada 2012. Mjesec hrvatske knjige 2012. Galovićeva jesen 2012. Pozivamo Vas na predavanje prof. dr.sc. Jože Skoka „Fran Galović u kritičkom ogledalu Miroslava Krleže“ U srijeda, 24.10. 2012. godine u 18.00 sati u Knjižnicu i čitaonicu “Fran Galović” Koprivnica (Čitaonica tiska na 1. katu) Prof.dr.sc. Joža Skok ugledni je povjesničar hrvatske književnosti, kritičar, antologičar, esejist, urednik i pedagog. Autor je iznimno bogatog znanstveno-istraživačkog opusa, a posebice je vrijedan njegov doprinos u afirmaciji kajkavskog stvaralaštva. Između ostaloga, priredio je kritičko izdanje djela Fran Galovića. Dobitnik je brojnih nagrada. O Krleži i Galoviću: o Galovićevoj poeziji (za razliku od proze i drame) suvremenici gotovo i nisu pisali sve do 1914. godine. Povod je izlaženje zbirke Hrvatska mlada lirika, a iste godine i Galovićeva pogibija. Od svih suvremenika najkontroverzniji pristup Galoviću imao je Miroslav Krleža. Krleža ga prvi put spominje u dnevničkom zapisima iz ožujka 1916. u reminiscencijama na mobilizaciju na zagrebačkom kolodvoru (M. Krleža: Davni dani, Zagreb 1956.). Poput Ogrizovića i Benešića, i Krleža ga ovdje najprije zapaža kroz sudbinu nesretna «zastavnika i pjesnika» (kako su mu napisali na nadgrobi spomenik). Deset godina nakon Galovićeve pogibije, Krleža je izdao u svojoj Književoj republici (1924/25, 11/12) Galovićev dotad gotovo nepoznati, nedovršeni ciklus Z mojih bregov, koji je odjeknuo poput male senzacije. U Pismu iz Koprivnice (objavljenom prvi puta u Hrvatu, 1925.) smješta ga u okvire poslijematoševskog naraštaja, a svoj stav opširnije elaborira u proširenoj verziji Pisma iz Koprivnice (objavljenom 1939. u djelu Knjiga studija i putopisa). Opet mu se nakratko vraća 1933. u Predgovoru Podravskim motivima Krste Hegedušića, kada povlači paralelu u motivima ta dva stvaratelja: «… i dok je Hegedušićev zemljak, pokojni Fran Galović, u svojim podravskim motivima pun mjesečine, cvrčaka, vinograda i mošta, Hegedušićeva platna i njegovi crteži žalosni su i onda, kada su očito veseli». (Krsto Hegedušić: Podravski motivi : 34 crteža s predgovorom Miroslava Krleže. Zagreb : Minervina nakladna knjižara, 1933.). Spominje ga ponovno u dnevničkim zapisima iz 1967., gdje otkriva kako je na premijeri Galovićeve drame Mati , pod dojmom predstave izmijenio svoje beskompromisno negativno mišljenje o Galoviću kao dramatičaru («Nisam ga volio ni kao novelista ni kao poeta. Prazna hartija»). Posjetite našu digitaliziranu bazu “Fran Galović on-line” http://frangalovic.com/index.php Posjetite i ostale naše programe u Mjesecu hrvatske knjige! Više na http://bit.ly/V914Sw Radujemo se Vašem dolasku!