37. skupština Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 21. svibnja 2019. Obilježavanje visokih obljetnica bibliobusnih službi na 37. skupštini Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica U petak, 17.5.2019. u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica održana je 37. skupština Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije. Povod je obilježavanje visokih i važnih, nezaobilaznih obljetnica u kulturnoj povijesti Koprivničko-križevačke županije – 40. obljetnice bibliobusne službe Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica i 10. obljetnice bibliobusne službe Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci. Skupština se sastojala od stručnog i radnog dijela, prigodne izložbe knjiga najznačajniji koprivničkih nakladnika „Meridijana“ i „Šarenog dućana“, a Folklorni ansambl Koprivnica izveo je za goste dojmljivi splet podravskih tradicijskih pjesama. I to nije sve, jer je ispred koprivničke Knjižnice, na glavnom gradskom trgu održan i mini festival bibliobusa iz Koprivnice, Križevaca i Čakovca. Osamdesetak prisutnih sudionika skupa pozdravili su Ratimir Ljubić, zamjenik župana i Ana Mušlek, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije, potom Ana Mlinarić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Koprivnice, akademik Dragutin Feletar u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dunja Marija Gabriel u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva, Silvija Perić, predsjednica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja i dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica koprivničke Knjižnice. Ona se osvrnula na povijesne početke pokretnih knjižnica u Podravini. Prve pokretne knjižnične usluge organizirane su davne 1963. u Đurđevcu kao organizirana dostava knjiga iz stacionirane, đurđevačke knjižnice u okolna sela na konjskoj zaprezi, a tzv. foringaši su ih u suradnji s prosvjetnim radnicima ostavljali na dogovorenim punktovima (o tome piše novinarka Vesna Švec u članku „Prva pokretna knjižnica: više pomoći prosvjetnih radnika“ u Glasu Podravine, br. 33, 1963.). Rasprave o potrebi nabave bibliobusa nastavljene su tijekom 1970-ih zbog toga što su seoske knjižnice stagnirale ili zamrle. Prvi bibliobus stigao je u Koprivnicu 1979., a tada je pokrenuta i bibliobusna služba u Koprivnici. Srdačnim pljeskom pozdravljeni su na Skupštini knjižničari zaslužni za nabavu prvog bibliobusa – umirovljenici Branka Radanović, tadašnja voditeljica koprivničke Knjižnice, Ana Kompari, prva dipl. knjižničarka u Koprivnici te prvi djelatnici u tadašnjem bibliobusu vozač Ivo Trepotec, knjižničari Josip Blažek (kasnije ravnatelj Knjižnice) i Mladen Tudić. Nakon 25 godina rada prvog bibliobusa 2004. godine nabavljeno je drugo bibliobusno vozilo. Trenutno obilazi 50 stajališta u 17 općina na koprivničkom i đurđevačkom području te na širem području grada Koprivnice. Obilazi 39 školskih ustanova i 17 vrtića. Današnju posadu bibliobusa čine dipl. knjižničarka Petra Dravinski i vozač-pomoćni knjižničar Siniša Lukač. Dipl. knjižničarka Ana Škvarić je nekoliko godina radila u bibliobusu i svojim projektom donijela mu međunarodnu nagradu za inovativno poticanje čitanje kod predškolske djece u ruralnim područjima naše Županije. Povijesni počeci križevačke bibliobusne službe započinju 2009. godine, kada je nabavljen bibliokombi. Ima jednog zaposlenika, knjižničara-vozača Igora Kuzmića. Ima 34 stajališta u 3 općine brdsko-planinskog područja Kalničkog prigorja i na širem području grada Križevaca. Obilazi 23 školske ustanove. Za njegovo pokretanje zaslužna je ravnateljica križevačke knjižnice, Marjana Janeš-Žulj. Obilježavanje ovih obljetnica s koprivničkim i križevačkim knjižničarima proslavili su knjižničari iz tri županije okupljeni u Društvu knjižničara Bilogore, P