˝Sestrinska zvona˝ napeto su povijesno štivo hvaljenog prozaista Larsa Myttinga, čije je pripovjedačko umijeće prepoznato diljem svijeta. U prvome dijelu trilogije Hekne Mytting donosi priču o svevremenskom sukobu tradicionalnog i modernog, ali i snažnu priču o mladosti, ljubavi, žudnji i propasti.
Prizori svakodnevice kojima smo svi okruženi tek su naizgled banalni – ispod svakoga od njih ključaju emocije, živi ljudi s ambicijama, željama, ljubavima, bojaznima… Samo najbolji pisci uspijevaju od svakidašnjih situacija stvoriti veličanstvene priče. Jedna je od takvih majstorica pripovijedanja Korana Serdarević, čije su priče napete poput strune te, savršeno ugođene, rezoniraju kristalno jasno i još dugo odzvanjaju u čitateljevu uhu. Gušterov rep govori o ženama i muškarcima zatočenima u svojim ulogama, iz kojih se tek poneki uspijevaju osloboditi i ostvariti svoje istinsko ja. Bilo da su zatočeni u labirintu birokracije, u tramvaju koji ih vodi u sigurnu smrt ili u vlastitoj prošlosti opterećenoj ratom ili nesrećom iz djetinjstva, junaci ovih petnaest pripovjedaka pokušavaju pronaći svoje mjesto u svijetu koji ih tjera na stalni izbor od beskraja mogućnosti.
Čuvaj se ljubavi, zmija, autoputa, jezera i vatre, govori majka maloj Lo. Djevojčica, koja je svoje ime dobila po risu, prva je generacija rođena na jugu Švedske kamo obitelji njezine majke i oca dolaze s krajnjeg sjevera u potrazi za boljim životom. No, Lo se ne čuva ljubavi – nakon velikog ljetnog požara upoznaje zagonetnog dječaka mađarskog podrijetla Lukasa te se između njih, usprkos protivljenju obitelji, razvija snažna i osebujna veza. Lo i Lukas svoje dane provode u napuštenoj kući ronioca bisera, u svijetu u koji bježe od muka koje im nosi svakodnevica. Kako odrastaju, njihov se odnos mijenja, a životi im kreću u nepredviđenim smjerovima.
Savršeno ugođen za vrijeme katastrofe u kojem je nastao, ali i za uho suvremenog čitatelja, Radetzky marš odjekuje iznimnom elegancijom i psihološkom uvjerljivošću, suptilnim humorom i bespoštednošću. Govoreći o idealima i zabludama jednoga vremena, jalovoj ljepoti jednoga svijeta na zalasku, Roth pripovijeda i o rođenju ovoga u kojem živimo, nerijetko proročki upozoravajući na ono što je ugmizalo u kolijevku.
Sve su priče napisane u prvom licu jednine, a mijenjaju se pripovjedači. U nekima je to sam autor, šezdesetogodišnjak koji traga za mjestom najsličnijem mjestu njegova mladenaštva, kao i za prividom mladosti u zagrljaju mladih Kubanki, te pokušava shvatiti sebe u kontekstu nedavnog zahvata na srcu i rastave braka. U drugima pripovjedači su marginalci kubanskog društva čiji životi zrcale to društvo, nedavnu povijest i promjene koje se u njemu događaju.
Ciklus kajkavskih pjesma Zmojih bregov Galović je zamislio i počeo pisati 1913. u svibnju, kada je boravio u svojem vinogradu kraj Koprivnice. Kao što je to često radio, napravio je unaprijed točan nacrt: zamislio je shemu od trideset pjesama, kojima je čak i odredio naslove.
Tu smo za vas! Kvalitetnim i odgovornim radom želimo vam biti na usluzi.