Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi priču o više od šezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno društvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sjećanjima, fotografijama, povijesnim događajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, željama i htijenjima generacija, roman je živo svjedočanstvo o preobrazbama jednog društva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vraća u rat u Alžiru, susrećemo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agnes Varda, vraćamo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na pobačaj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti. Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilježi i slaže poput palimpsesta kako bi u pojedinačnu sjećanju izrazila „proživljenu dimenziju povijesti“ i pisanjem „oblikovala svoju buduću odsutnost“ rekonstruirajući ono naše, zajedničko vrijeme koje „iz davnina sipi do danas“. Tako autorica uspijeva ispisati život u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.
Čuvši pjesmu Beatlesa, Toru Vatanabe sjeti se svoje prve ljubavi Naoko, djevojke svoga najboljeg prijatelja Kizukija. Istoga časa u mislima se vraća u prošlost, kad je prije gotovo dvadeset godina u Tokiju provodio studentske dane, izgubljen u svijetu tjeskobnih prijateljstava, usputnog seksa, strasti, gubitaka i žudnje — u vrijeme kad je u njegov život umarširala neobuzdana mlada žena po imenu Midori, i on je morao birati između budućnosti i prošlosti.
Norveška šuma najpoznatiji je roman Harukija Murakamija, kultna knjiga koja je sve donedavno bila najveći japanski bestseler uopće. Samo u Japanu ukupno je prodano preko četiri milijuna primjeraka. Objavljivanje ove naizgled jednostavne priče o sazrijevanju u 60-ima, prožete specifičnom melankolijom i humorom, prouzročilo je toliku histeriju da se povučeni autor na nekoliko godina odselio iz Japana da bi mogao nastaviti sa književnim radom.
Kako iznova napisati Sarajevski Marlboro, i je li to moguće, je li izvedivo i racionalno da pisac to pokuša još jednom učiniti? Odgovori na ova pitanja trebali bi biti negativni, no ako je pisac dovoljno hrabar i dovoljno drzak, dovoljno imaginativan, onda će taj eksperiment pokušati uraditi, a sve to Miljenko Jergović upravo je učinio novom zbirkom Trojica za Kartal, podnaslovljenom Sarajevski Marlboro remastered. Ove nove priče nisu ni lice ni naličje onih prethodnih, već su iznova ispripovijedane sudbine drugih ljudi koji s onima iz prve knjige dijele nemogućnost bježanja, užase i ljepote stradanja, besudbinstvo ukucano u genetski kod svakog pojedinca iz toga još tada jednoga od posljednjih gradova u kojem su ravnopravno i bez straha živjele tri vjere. Sarajevski Marlboro i Trojica za Kartal moguća su čitanja tih sudbina, no ta čitanja, bez obzira na to čitali ove knjige u paru ili svaku pojedinačno, pokazuju da je i danas kao i onomad pred nama autor snažne empatije koji ulazi pod kožu svojim likovima i od njihovih želja, nadanja, strahova gradi punokrvne osobnosti kojima vjerujemo i s kojima se možemo poistovjetiti, iako ne bismo bili u njihovoj koži i proživljavali što oni žive – ali upravo u tome jesu snaga i moć književnosti.” – Seid Serdarević
Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti, pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njenog mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti prijateljima.
Kad Lieselin mlađi brat umre, Liesel na njegovom grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život.
To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga, spašavajući ih iz lomača i skrivajući… Zusakov roman o djevojčici i Smrti, priča je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge i sasvim je zasluženo slavljen kao knjiga koja će se pamtiti.
Epska priča u kojoj se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost, koja ispituje čovjekov odnos prema religiji, znanosti, no u prvom redu prema prirodi – priča o tome kako čovjekova interakcija i s najmanjim bićima može presudno utjecati na to hoćemo li opstati kao ljudska vrsta ili nećemo. Povijest pčela roman je s globalno relevantnom temom s obzirom na stanje suvremenog svijeta ugroženog klimatskim promjenama što se odvijaju sve bržim tempom. U pozadini ove opće teme tri su snažne, intimne priče o odnosu između roditelja i djece. Ono što je zajedničko trima glavnim likovima – biologu i trgovcu sjemenjem Williamu, koji živi u Engleskoj sredinom 19. stoljeća, i koji je konstruirao novi tip košnice; pčelaru Georgeu, koji živi u Americi sredinom 20. stoljeća i vodi unaprijed izgubljenu bitku u uzgoju pčela suočen s modernom agrikulturom; Kineskinji Tao, koja živi u Kini krajem 21. stoljeća, u vrijeme kad su pčele već izumrle – jest to da su spremni učiniti sve da bi njihova djeca imala život bolji od njihova.
Tu smo za vas! Kvalitetnim i odgovornim radom želimo vam biti na usluzi.
