Komunikacija je izmjena poruka, a kako bismo poruku mogli prenijeti, moramo je učiniti fizičkom. To možemo postići kroz različite forme, a te se forme nazivaju komunikacijska sredstva. Neka od najčešćih komunikacijskih sredstava jesu pogled, izraz lica, geste i govor.
Kako bi komunicirala s okolinom, djeca u ranoj dobi najčešće koriste pogled, geste i glasanje. Djeca često koriste više komunikacijskih sredstava u kombinaciji pa mogu primjerice pokazati prstom na igračku i izmjenjivati pogled između roditelja i igračke. Kontakt očima predstavlja ključan element ljudske komunikacije i interakcije, a istraživanja nam pokazuju da djeca u dobi od tek 5 dana preferiraju gledati u lica čiji je pogled usmjeren prema njima.

Geste
Geste su pokreti koji se izvode s ciljem prijenosa poruke. One su prvo funkcionalno komunikacijsko sredstvo kojima dijete može prenijeti poruke različitih sadržaja. Geste ostaju dominantno komunikacijsko sredstvo najmanje do dobi od 15 mjeseci kada je dijete već usvojilo prve riječi.
Prve geste koje dijete proizvodi imaju svrhu upućivanja odrasle osobe na neki predmet u prostoriji, npr. dijete ima ispruženu ruku i kažiprst usmjerava prema igrački. Upravo je gesta pokazivanja jedna od glavnih pojava koja upućuje na uredan komunikacijski razvoj.

Govor/Riječi
Dijete se glasa od rođenja i to se glasanje mijenja tijekom prve godine njegova života. Iza šestog mjeseca glasovi koje dijete proizvodi su jasni te se javljaju u kombinacijama. Iako te kombinacije često zvuče kao riječi (ma-ma, ba-ba) one to nisu jer nemaju značenje već dijete pomoću njih priprema govorni aparat za govor koji će se razviti kasnije. U dobi oko 10 mjeseci dijete postaje pravi brbljavac i zbog raznih kombinacija slogova to glasanje može zvučati kao strani jezik.
Prva riječ sa značenjem javlja se oko navršene prve godine.
Broj riječi i koliko često ih dijete koristi u svojoj komunikaciji značajno se povećava tijekom druge godine života. Djeca u dobi 18 mjeseci koriste 50ak riječi, a u dobi od dvije godine oko 300 riječi.
Istraživanja nam pokazuju da su djeca, osim značenja riječi, sposobna koristiti i govor različitih melodija. To bi značilo da dijete neće istom melodijom govoriti kado nešto zahtjeva i kada imenuje neki predmet.

Potpomognuta komunikacija
Potpomognuta komunikacija je krovni naziv za niz različitih metoda kojima se potpomaže komunikacijski proces djece ili osoba koje ne mogu kvalitetno funkcionirati putem govora. Metode koje se koriste mogu uključivati isključivo prijenos poruke tijelom (geste ili crtanje po dlanu), a može se koristiti i asistivna tehnologija (npr. komunikacijske ploče ili knjige).

Literatura:
Cepanec, M. (u postupku objavljivanja). Rani komunikacijski razvoj. Sveučilišni udžbenik na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Blaži, D. Artikulacijsko-fonološki poremećaji. Skripta za internu uporabu na Edukacijsko-rehabilitacijsko fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Priredila: Karla Crvić, univ. bacc. logoped.