Roman Elvisa Bošnjaka Gdje je nestao Kir sastoji se od dvije pripovjedne linije koje naizmjence prate žrtvu i ubojicu. Pripovijedanje o žrtvi, Josipu Kiru, ide prema trenutku ubojstva, opisuje njegove zadnje dane i sate, dok ubojicu Marka Šutala pratimo od čina ubojstva, kroz faze bijega. Čitamo roman usisani u dva tunela koja se u jednom trenu kobno sastaju, e da bi se… opet sastali?
Portretirajući i kontrastirajući dva potpuno drugačija lika, njihove misije i logike, i skicirajući likove iz njihova neposredna okoliša, autor pripovijeda o vremenu početka rata u Slavoniji, i potiče da se svatko zapita što se zapravo dogodilo, jer značenja izmiču, sve do danas, premda je nesumnjivo da je ubojstvo iz zasjede, pogotovo policijskog načelnika na zadatku, dobro organizirani zločin.
Horizont „Broda za Issu“ je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje.
Tokijskog slikara napusti supruga i tridesetogodišnji se portretist nađe sam u planinskoj kući slavnog umjetnika Tomohika Amade. Na tavanu otkrije čudnovatu sliku i nehotice pokrene krug zagonetnih okolnosti. Da bi ga zatvorio, otiskuje se na putovanje koje uključuje tajnovito zvono, patuljasto utjelovljenje ideje, elegantna poslovnog čovjeka koji živi na suprotnom kraju doline, za svoju dob odveć zrelu tridesetogodišnjakinju, naciste i atentat u Beču u vrijeme Drugoga svjetskog rata, jamu u šumi iza slikareve kuće i podzemlje nastanjeno dvostrukim metaforama.
Raskošna oda ljubavi i samoći, ratu i umjetnosti, počast Velikom Gatsbyju, Ubojstvo Komendatora briljantan je plod mašte jednog od najvećih pisaca današnjice.
Jawad je najmlađi sin šijitske bagdadske obitelji. Njegov ga otac priprema za obrednu profesiju kojoj se i sam posvetio – pranje pokojnika i pripremanje njihovih tijela za pogreb – no, Jawad to odbija i sanja postati kiparom. Koncem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, po okončanju studija kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti, u vrijeme kad je Saddam Hussein na vrhuncu moći, Jawad je ličilac. Nakon smrti njegova oca, 2003., dok američke bombe padaju na Bagdad i dok se gomilaju unakažena tijela, kojima se broj povećava zbog vjerskih sukoba, Jawad je u bolnoj samoći prisiljen odustati od svojih snova o umjetnosti i posvetiti se zanimanju svoga oca. U ovom predivnom romanu, koji je 2017. nagrađen Arapskom književnom nagradom, Sinan Antoon ne predočava samo ekstremno nasilje koje Irakom hara još od početka dugog rata s Iranom. On zapravo majstorski istražuje temu isprepletanja života i smrti koji zajedno tvore jedinstven entitet.
Najnovija knjiga Franje Nagulova ˝Okupacija u 26 slika (Metodički obrađena lektira)˝ jedan je od inih rijetkih trenutaka u našoj književnosti kada poezija izađe iz samog teksta i prelije se u još jedan medij. Poezija je u ovoj knjizi vezana uz fotografiju i riječ je o uspjelom spoju kojim se stvara jedinstveno tkivo književnoumjetničke forme.
Tu smo za vas! Kvalitetnim i odgovornim radom želimo vam biti na usluzi.
