U petak, 2.8.2013. godine građani će na 5. zdravstvenom susretu pod suncobranima imati priliku razgovarati o temi „Prva pomoć u kući“ s Damirom Važanićem, bacc.med.tech., djelatnikom Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije.
„Zdravstveni susreti pod suncobranima“ naziv je edukativno-preventivnog programa savjetovanja građana sa zdravstvenim stručnjacima iz koprivničkih ustanova Opće bolnice „dr. Tomislav Bardek“, Doma zdravlja, Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu. Zdravstvena savjetovanja održavaju se petkom od 10 do 11 sati tijekom srpnja i kolovoza pod suncobranima na terasi ispred Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica (u slučaju lošeg vremena u Čitaonici tiska na prvom katu Knjižnice), a slobodan je za sve zainteresirane.
Na 4. zdravstvenom susretu pod suncobranima održanom 26. srpnja 2013. godine građani su mogli razgovarati o temi „Zanemarivanje i zlostavljanje djece – prepoznavanje znakova“ s djelatnicima Patronažne zdravstvene skrbi u Domu zdravlja Koprivnica. Biserka Zlatar, bacc.med.tech., u uvodu je napomenula kako je obitelj zatvoren sustav te je potrebno mnogo vremena da se žrtve nasilja ili zanemarivanja otvore i progovore o problemima te da nije dovoljno samo detektirati problem nego je potrebno i djelovati. Govorila je i o modernim oblicima zlostavljanja kao što su mobing, zlostavljanje djeteta od strane drugog djeteta ili skupine djece (bullying), nasilje na internetu i zlostavljanje starijih osoba. Nino Ivanuša, bacc.med.tech., govorio je o zanemarivanju djece iz kojega često proizlazi i zlostavljanje. Zanemarivanje može biti zdravstveno, fizičko, obrazovno ili emocionalno, a zanemarivana djeca prerano odrastaju, često skreću pažnju na sebe, teško se prilagođavaju okolini te brzo gube interes za bilo kakvim aktivnostima. Gordana Havaić, bacc.med.tech., govorila je o zlostavljanju djece i osnovnim znakovima po kojima ga možemo prepoznati. Osnovne vrste zlostavljanja su tjelesno, emocionalno i seksualno, a svaki oblik zlostavljanja nosi sa sobom rizik od razvoja ADHD-a (deficita pažnje/hiperaktivnog poremećaja) kod zlostavljanog djeteta. Najčešći znakovi koji upozoravaju na prisutnost fizičkog zlostavljanja djece su samodestruktivno ponašanje, povučenost ili agresivnost, neugoda pri fizičkom kontaktu, dijete ranije dolazi u školu ili kasni, ima strah od odlaska kući, bježi od kuće, žali se na bolove ili se kreće s nelagodom te nosi neprikladnu odjeću kojom skriva tijelo. Roditelji koji zlostavljaju dijete najčešće su i sami bili žrtve nasilja, socijalno su izolirani ili ovisnici te su najčešće bez interesa za dijete. Emocionalno zlostavljanje odnosi se na slučajeve kada roditelji trajno propuštaju iskazivanje ljubavi i pažnje svojoj djeci, a iskazuje se kroz prijetnje, izrugivanja, viku, ponižavanje od strane odraslih, kao i kroz neprihvaćanje djetetovih potreba za ljubavlju i brigom važnom za djetetov normalan psihički razvoj. Posljedice ovakvog oblika zlostavljanja mogu biti teže i dugotrajnije od drugih oblika zlostavljanja. Seksualno se zlostavljanje odnosi na slučajeve u kojima odrasla osoba prisiljava dijete da sudjeluje u nekoj seksualnoj aktivnosti, koristeći pri tome dijete kako bi zadovoljila svoje vlastite želje. Svaki oblik zlostavljanja i zanemarivanja može imati neposredne i dugoročne posljedice za razvoj djeteta i vrlo je važno reagirati, prijaviti zlostavljanje te pokušati pomoći. Proces oporavka najčešće je dug te zahtijeva rad i sa žrtvom i sa zlostavljačem.
Cilj 5. zdravstvenog susreta koji će se održati u petak 2.8.2013. u 10 sati je pružiti informacije o prepoznavanju stanja koja zahtijevaju intervenciju hitne medicinske službe (HMS), te edukacija građana o tome što i kako mogu napraviti do dolaska tima HMS. Poznato je da će zastoj rada srca koji se dogodi u kući imati lošiji ishod ukoliko do dolaska tima HMS nije započeto laičko oživljavanje od strane osobe koja je prepoznala da se radi o srčanom zastoju. Želja je savjetovati građane o