KOPRIVNIČKA AGORA 21 : Kultura i obrazovanje u Koprivnici u kontekstu EU

U utorak, 23.5.2012. održana je u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica četvrta tribina u okviru Koprivničke agore 21 pod nazivom „Projekt nove knjižnice u Koprivnici – knjižničarski aspekti“. Tribini je prisustvovala Maja Ištvan Krapinec, pročelnica Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša grada Koprivnice, Zlatko Filipović, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije, arhitekti, urbanisti, predstavnici udruga za osobe s invaliditetom i ostalih udruga, korisnici, suradnici i prijatelji Knjižnice.

Na tribini su postojeće knjižnične usluge i sve veći problem preskučenog prostora knjižnične zgrade promatrane kroz rakurs turbulentnih društvenih promjena izazvanih s jedne strane informatizacijom i snažnim tehnološkim razvojem, a društvene polarizacije, nezaposlenosti, osiromašenja i socijalnog isključivanja sve većeg broja građana s druge strane (izlaganje o ovoj temi održala je ravnateljica Dijana Sabolović-Krajina).

Koprivnička knjižnica primjer je uspješnog prilagođavanja ovim promjenama, a njezina praksa redovito je uvrštavana u programe domaćih i inozemnih knjižničarskih konferencija i kongresa (posebice primjena najsuvremenije informacijske tehnologije – digitalizacije zavičajne kulturne baštine te socijalno uključivanje marginaliziranih).

Knjižnica je posljednjih 15 godina napravila veliki skok zahvaljujući prvo, dobivanju funkcije županijske matične knjižnice (1995.) koju je pratilo veće financiranje, posebice Ministarstva kulture, potom uvođenju besplatne članarine za stanovnike Koprivnice (2008.), kao i naporima knjižničara u potpori veće kvalitete svakodnevnog života koprivničkih građana u području kulture, informiranja, obrazovanja, cjeloživotnog učenja i provođenja slobodnog vremena. Tome u prilog idu i statistički podaci. Godine 1995. knjižni fond je iznosio 68.000 svezaka, a danas 144.000 jedinica (od toga 138.000 sv. knjiga i 6300 jedinica neknjižne građe); članova je tada bilo 4449, a danas 8689, tada je posuđeno 58.539 jedinica građe, a u 2011. posuđeno je 180.173 jedinica ili 653 u prosjeku dnevno. U 1995. nabavljeno je 3.342 jedinica građe, a 2011. nabavljeno je 7893 jedinica građe. Samo u prošloj godini knjižnica je održala 190 animacijsko-edukativnih program za djecu i odrasle.

U 2011. godini Knjižnica sa svojim programima bilježi 124.000 posjeta što je ogromna brojka, a za usporedbu možemo navesti posjećenost utakmicama lokalnog nogometnog kluba Slaven Belupa koji je u sezoni 2010./2011. zabilježio posjete od 24 800 navijača. Sadašnja prostorna ograničenost dovodi do toga da se knjižnična građa smješta po različitim spremištima pa tako imamo jedno spremište u Kampusu, a udaljenost od Knjižnice do Kampusa (otprilike 2,5 km) mogli bismo povezati samo s knjigama Odjela za odrasle i Stručno-znanstvenog odjela koji zajedno imaju 2 688 metara polica (bez fonda Dječjeg odjela i Bibliobusa).

Sadašnji koncept knjižnice kao „dnevne i radne sobe grada“, kao i brojni sadržaji, kvalitetne zbirke i usluge koje doprinose kvaliteti svakodnevnog života stanovnika Koprivnice i Županije doveli su ne samo do ubrzanog rasta broja knjižničnih korisnika, već i do uključivanja novih profila korisnika, kao što su bebe i mala djece i njihovi roditelji, slijepe i slabovidne osobe, osoba s invaliditetom, nezaposleni, starije osobe, pripadnici nacionalnih manjina i dr., povećanja njihovih posjeta, posudbi građe, povećanja zbirki knjižne i neknjižne, korištenja e-izvora i do situacije da nema više mjesta niti za korisnike, a niti za knjižničnu građu.

O aspektima nemogućnosti daljnjeg razvoja programa i usluga za djecu i mlađe tinejdžere zbog ograničavajućeg fizičkog prostora (stepenice i nedostatak prostora i svježeg zraka su ključne prepreke) govorila je knjižničarka Danijela Petrić. U Dječjem odjelu u posljednjih 5 godina učlanjeno je 32% više članova, ostv