U Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” u Koprivnici u ponedjeljak 24.11.2008. održano je predavanje s vježbama “Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama”.

Predavač je bila prof. Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka, jedan od vodećih stručnjaka u Hrvatskoj u području rada s djecom i mladima u knjižnicama, s bogatim iskustvom i uspjehom u neposrednom radu s mladim korisnicima, osobito tinejdžerima.

Predavanju, koje je organizirano u suradnji s Centrom za stalno stručno usavršavanje knjižničara Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, prisustvovao je iznimno veliki broj polaznika, ukupno trideset i četiri, s područja Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Međimurske županije.

Naglasak je u predavanju bio na potrebi prilagođavanja knjižničnih programa i usluga specifičnoj skupini korisnika – mladima. Naime, dok se za djecu u našim knjižnicama organiziraju vrlo različite i brojne aktivnosti, broj programa koji je namijenjen posebice populaciji mladih, npr. tinejdžerima od 13 do 19 godina, značajno je manji. Neki od glavnih uzroka tome jesu manjak prostora kojega bi knjižnice mogle ustupiti mladima na korištenje i organiziranje njima primjerenih aktivnosti, te nedostatak osoblja u knjižnicama koje bi se moglo više angažirati u radu s mladima.
Međutim, jedan od zaključaka predavanja upravo je bio kako se ne mogu i ne smiju čekati idealni uvjeti da se neki program pokrene, već u postojećem okruženju treba pronaći način kako bi se sadašnji mladi animirali, kako bi se prepoznale njihove potrebe te na njih pokušalo odgovoriti sredstvima koja su nam u ovom trenutku na raspolaganju. Najvažnije je pri tom slušati mlade korisnike, pitati ih za njihovo mišljenje te zajedno s njima organizirati aktivnosti. Inspirirani brojnim primjerima uspješne prakse rada s djecom i mladima u zemlji i svijetu koje je u svojoj prezentaciji iznijela prof. Tibljaš, polaznici predavanja došli su tijekom održane radionice do niza konstruktivnih ideja kako bi u svojim sredinama mogli već u ovom trenutku knjižnice približiti mladima. Na primjer, jedan od relativno lako izvedivih projekta može biti izrada letaka s tematskim popisima literature ili tematskih kutaka odabranih knjiga koje zanimaju mnoge mlade korisnike (na teme kao što su anoreksija i bulimija, alkoholizam i narkomanija, biografije popularnih rock-glazbenika i sl.), ali i njihove roditelje (npr. izdvajanje zbirke na temu “U pomoć: tinejdžer u kući!” i sl.. Druga vrsta projekata, kao što su radionice ili tematske tribine, zahtjevnija je i kod organizacije i kod provedbe, ali također se može izvesti ako se radi timski – u suradnji samih knjižničara i mladih, ili uz pomoć dobrovoljnih vanjskih suradnika. Zato je vrlo je važno pri organiziranju programa i usluga za mladež imati na umu kako knjižničarima mogu itekako dragocjeni suradnici biti udruge mladih, škole, pučka učilišta, druge knjižnice i sl. te je za svaki projekt koji se planira dobro potražiti zainteresiranog partnera – odgovarajuću udrugu ili srodnu ustanovu.