Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica koprivničke knjižnice, obranila je 19.2.2016. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, doktorski rad „Narodna knjižnica kao središte lokalne zajednice u suvremenom društvu“, čija je tema Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, odnosno njezine uloge u lokalnoj zajednici i prilagodbe promjenama u suvremenom, informacijskom društvu u posljednjih tridesetak godina. 
Koprivnička knjižnica poslužila je kao primjer za istraživanje o mogućnostima narodnih knjižnica u Hrvatskoj da slijede suvremene pravce transformacije uloga i zadaća knjižnica u svijetu od klasične (posudbene, kulturno-baštinske) uloge prema modernoj, uslužnoj djelatnosti s fokusom na korisnike umjesto tradicionalnog usmjerenja na formiranje zbirki i posudbu knjiga. 
Istraživanje je pokazalo da se koprivnička knjižnica uklopila u tendencije koje se u suvremenom društvu očekuju od narodnih knjižnica i to svojim konceptima rada, novim modelima poslovanja, uslugama, ulogama u lokalnoj zajednici i društvu, osim u prostoru zgrade, koji je arhitektonski neadekvatan i preskučen s obzirom na daljnje razvijanje koncepta knjižnice kao relevantnog središta lokalne zajednice.
Istraživanje je također ukazalo da ispitanici, više članovi knjižnice nego nečlanovi, prepoznaju nove uloge i zadaće narodnih knjižnica u društvu i to kao višenamjenskih informacijskih, obrazovnih, kulturnih i multikulturnih te komunikacijskih središta svojih sredina djelovanja. Došlo se također do uvida da donositelji političkih odluka na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj trebaju biti više uključeni u prepoznavanje važnosti ovih novih uloga narodnih knjižnica u hrvatskome društvu uz one tradicionalne, kulturno-baštinske i posudbene, kako bi bile učinkovitije u dosezanju zajedničkih strateško-razvojnih ciljeva. S druge strane, knjižničari trebaju biti proaktivniji u promociji svojih pozitivnih uloga u društvenim promjenama, pristupu novim korisničkim skupinama, razumijevanju šireg i užeg društvenog okruženja te zagovaranju svojeg statusa i statusa knjižnica u društvu.
Do ovih spoznaja i nalaza došlo se na temelju analize literature iz područja sociologije i knjižničarstva o preobrazbama narodnih knjižnica u informacijskom društvu, odnosno karaktetrističnih društvenih procesa – prožimanja svih aspekata života informacijskom tehnologijom, umrežavanja i globalizacije, potom fenomena suvremene socijalne zbilje bitnih za preobrazbu narodnih knjižnica (neoliberalni kapitalizam i konzumerističko društvo, tzv. društvo znanja, novi oblici pismenosti i knjige, društvena pravednost u dostupnosti knjižnicama) te empirijskog istraživanja (metode studija slučaja, polustrukturiranog intervjua i anketnog istraživanja o koprivničkoj knjižnici). Pretežni dio istraživanja rađen je na temelju uvida u percepciju i stavove građana Koprivnice, članova knjižnice i nečlanova, o ulogama, društvenim učincima i tekućim problemima koprivničke knjižnice u razvoju lokalne zajednice i društva općenito.
Osim novih spoznaja i pomaka u metodološkim i tematskim nalazima do kojih se došlo primjenom različitih istraživačkih metoda za proučavanje narodnih knjižnica kao važnih čimbenika u suvremenom društvu, ovaj doktorski rad je na teorijskoj razini obogatio&nbsp