NOĆ KNJIGE U KNJIŽNICI I ČITAONICI „FRAN GALOVIĆ“ KOPRIVNICA 24. travnja 2014. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica pridružila se u srijedu 23. 4. 2014. brojnim sudionicima međunarodne manifestacije Noć knjige, pod čijim okriljem se u Hrvatskoj obilježavao Dan hrvatske knjige (22. travnja) i Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja). U koprivničkoj knjižnici iskazivala se ljubav prema knjizi i čitanju na programima za djecu i odrasle. U prigodnoj Pričaonici za djecu predškolske dobi znatiželjni mališani su u društvu svojih medvjedića poslušali priču „Petra i njezin čudni medvjedić Krešo“, nakon koje je uslijedio kreativni dio u kojem su uz pomoć voditeljice Nikol Bali izrađivali medvjediće te uz maštovitu aktivnost veselo komentirali svoje medvjediće i nagađali koja ih priča čeka u sljedećoj Pričaonici. Na kraju druženja svaki polaznik dobio je na dar slikovnice o Koprivkovim pustolovinama. Svojevrsna pričaonica održana je potom i za odrasle. Pričobudilice, mudre priče iz svih krajeva svijeta o istini, ispravnosti, miru, ljubavi i nenasilju oživjele su i nadahnuto ispričale Rajna Gatalica i Tina Gatalica. U multimedijalnom i interaktivnom programu oduševljeno su sudjelovali i svi prisutni, ne samo iz Koprivnice, nego i iz Bjelovara i Zagreba. Posebni doprinos ovom programu dali su svojim slasticama Vedrana i Vedran Beg. Na kraju večeri red je došao na književne sladokusce koji su imali priliku upoznati Borisa Perića, prozaista, esejista, poznatog prevoditelja s njemačkog jezika te najistaknutijeg hrvatskog stručnjaka za vampire i vampirologiju. S autorom je razgovarao dr. sc. Tomislav Pletenac, profesor s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U dva sata, koliko je trajala književna večer, posjetitelji su mogli čuti mnoštvo zanimljivih i manje poznatih podataka o prošlosti i sadašnjosti Europe i naših krajeva, o politici i društvenim kretanjima, psihoanalizi, svakodnevici i tranziciji u kojoj je Hrvatska već 23 godine (broj godina jednak broju godina nakon kojih se Krležin Filip Latinovicz vraća i jednak broju vremenskih jedinica nakon kojih Perićev Filip Latinović izlazi iz ludnice). Perićev Povratak Filipa Latinovića nije parodija Krležinog romana, nego vrlo uspio pokušaj njegovog preispisivanja. Krležin Povratak Filipa Latinovicza velik je i važan roman koji je uvijek aktualan i kojeg je moguće ispisivati mnogo puta, tvrdi Perić. Osim o ovom romanu, govorilo se o vrlo zanimljivim književnim poveznicama između Leopolda von Sacher-Masocha, pisca po kojemu je mazohizam dobio ime, Miroslava Krleže i Franza Kafke te o ostalim Perićevim romanima, Vampiru i D’Annunzijevom kodu. Roman D’Annunzijev kod odraz je autorove fascinacije Rijekom i njezinom bogatom i burnom prošlošću, dok je Vampir roman koji se temelji na poznatoj legendi o istarskom vampiru Juri Grandi, ali istovremeno reflektira današnju političku situaciju u Hrvatskoj. Oba su gosta velik dio svog znanstvenog rada posvetila proučavanju vampira i drugih mitskih bića, posebice onih zastupljenih u predajama u Istri i na Kvarneru. Na samom je kraju Boris Perić istaknuo kako su vampiri najčešće metafora nečega što nikako ne možemo upokojiti nego se stalno iznova vraća i proganja nas te da oni zaista postoje, nisu doduše lijepi poput Belle i Edwarda iz Sumrak sage, a susrećemo ih u svakodnevnom životu. Svatko je u Noći knjige u koprivničkoj knjižnici mogao pronaći nešto za sebe, a posjetitelje smo nagradili i knjigama zavičajnih autora.