Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica obilježava 85. godišnjicu života profesora i zavičajnog književnika Marijana Horvata prigodnom mini-izložbom u jednom od svojih izloga, koja se može pogledati do 5. srpnja 2017.

Marijan Horvat naš je autentični zavičajni književnik  – pjesnik, novelist i romanopisac. Iako rođen u Jalžabetu 1932. godine, zamalo cijeli radni i životni vijek proveo je u Koprivnici i Podravini. U Jalžabetu je polazio i osnovnu školu. Nižu gimnaziju polazio je u Varaždinu, učiteljsku školu u Čakovcu. Studirao je i diplomirao pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u školama u Rujevcu (Dvor na Uni), Kunovcu, Hlebinama i Virju te kao školski inspektor i ravnatelj školstva u Koprivnici. Za unapređenje pedagoške teorije i prakse nagrađen je Republičkom nagradom “Ivan Filipović”, a za rad na promicanju kulture i Nagradom grada Koprivnice. Književnim radom bavi se od mladosti, a radove je objavljivao u novinama, časopisima, zbornicima i dr. Dosad je objavio deset knjiga poezije, dvije knjige novela i dva romana – “Karolina Suhodolska”, s tematikom događaja prvih godina nakon Drugog svjetskog rata i “Ahasver” koji obrađuje građu iz obiteljskog života, a ponajviše se bavi sukobima pojedinca i obitelji u svjetlu obiteljske etike, njezinim kršenjem i težinom krivnje. Poeziju piše na književnom standardu i kajkavskom dijalektu. Odlikuje se muzikalnošću pa su za njom posezali istaknuti hrvatski skladatelji ozbiljne glazbe. Na  njegove stihove skladali su Rudolf Matz, Ivo Lhotka Kalinski, Miroslav Miletić, Fran Šojat, a brojne skladbe učinio je Varaždinac Stjepan Mikac. Surađivao je i na ostvarivanju glazbeno-scenskih djela, od kojih valja spomenuti kantatu “Čez jogenj k slobodi” te operu “Karolina Suhodolska” koju je skladao istaknuti hrvatski skladatelj Miroslav Miletić po njegovom istoimenom romanu.

“Marijan Horvat pisao je i u vremenu kada je kod nas cvjetao socijalistički realizam, no on ga je u svojim književnim radovima spretno zaobilazio. Priklanjao se hrvatskoj poetskoj i pripovjednoj tradiciji, koju mjestimice inkrustira recentnim iskricama. Nastoji s čitateljem uspostaviti kontakt, ali mu ne podilazi.” (Stanislav Morich)

“To je pisac klasičnog literarnog stila, u lirici usmjeren na motive zavičaja, a u prozi na realistično pripovijedanje, što mu je donijelo brojno čitateljstvo.” (Denis Peričić)