Izdvojeno

Facebook Bibliobus Facebook Flickr Pinterest Twitter Youtube

9. okrugli stol Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području - izvješće i zaključci


Uvod u stručni skup
Povodom 8. travnja, Svjetskog dana Roma i Europske godine kulturne baštine u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica“ održan je 9. travnja 2018. godine 9. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“ na temu „Kulturna baština Roma na području Koprivničko-križevačke županije“.

Organizator stručnog skupa bila je Knjižnica i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica“, a suorganizatori Udruga Roma „Korak po korak“ Koprivničko-križevačke županije, Pučko otvoreno učilište „Korak po korak“ iz Zagreba te Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska. Sudjelovalo je 50  sudionika – stručnjaka iz dječjih vrtića, škola i knjižnica na koprivničkom području, predstavnika Vijeća romske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije, Udruge Roma Koprivničko-križevačke županije i Udruge osoba s invaliditetom „Bolje sutra“ grada Koprivnice, predstavnici Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, sudionici međunarodnog Erasmus+ programa,  projekta „Migrate to Library“ iz Poljske, Španjolske, Litve i Hrvatske te ostali (studentica povijesti umjetnosti, predavačica na Hrvatskim studijama, voditeljica tvrtke za pisanje projekata).

Stručni skup otvorila je dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica“. Prisutnima su se u ime suorganizatora obratili Maša Komadina, programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta „Korak po korak“ iz Zagreba i organizacije REYN Hrvatska koja govorila o programima za kvalitetno obrazovanje romske djece i Franjo Horvat, predsjednik udruge Roma „Korak po korak“ i Vijeća romske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije, koji je govorio o potrebi bržeg rješavanja problema romske zajednice; zamjenica gradonačelnika Melita Samoborec, koja je istaknula niz pozitivnih primjera potpore Grada Koprivnice u rješavanju problema Roma; zamjenik župana Ratimir Ljubić, koji je istaknuo mjere potpore Romima u Koprivničko-križevačkoj županiji, te najavio projekt nabave novog bibliobusnog vozila čime bi se pospješio pristup romske djeci knjigama, tehnologiji i općenito izvorima znanja; Ermila Pozaić koja je pozdravila prisutne u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja i ministrice Blaženke Divjak i na kraju Mirko Marković, viši savjetnik u Vladinom Uredu za ljudska prava  i prava nacionalnih manjina. Upoznao je prisutne sa zakonodavnim okvirima djelovanja nacionalnih manjina, ključnim problemima u obrazovanju Roma te s mjerama potpore njihovom uključivanju u odgojno-obrazovni sustav (Prezentacija 1). Naglasio je kako Vlada daje podršku što ranijem uključivanju djece u vrtiće, kako bi djeca što ranije svladala hrvatski jezik i stekla navike i vještine koje se od njih očekuju kada krenu u školu. Vlada stvara romskim učenicima pretpostavke za obrazovanje poput besplatnih knjiga, prijevoza, prehrane kako bi se smanjili troškovi školovanja.
U ime sudionika programa Erasmus+ prisutne je pozdravila i Milojka Skokandić, ravnateljica Gradske knjižnice „Ivan Vidali“ Korčula.
 
Ovogodišnja tema okruglog stola bila je posvećena kulturnoj baštini Roma na području Koprivničko-križevačke županije (Sažeci). Dosadašnje teme okruglih stolova bile su: Identificiranje problema (2010.), Važnost uključivanja romske djece u predškolske odgojno-obrazovne programe (2011.), Romski pomoćnici u nastavi (2012.), Važnost unutarsektorske i međusektorske suradnje (2013.), Uvjeti stanovanja kao čimbenik odrastanja romske djece (2014.), Uključivanja romske djece u predškolske programe (2015.), Radionica Identificiranje problema u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja naših romskih članova zajednice - mogućnosti koje se pružaju za financiranje iz Europskog socijalnog fonda 2014. - 2020. (2016.), Suradnja s roditeljima Romima (2017.).

Prvi dio stručnog skupa „Povijest, jezik i kultura“

U prvom dijelu stručnog skupa pod nazivom Povijest, jezik i kultura održana su četiri izlaganja.

Dr. sc. Hrvoje Petrić, izv. profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održao je izlaganje Iz starije povijesti Roma u Podravini (Prezentacija 2). Govorio je doseljavanju Roma na područje Hrvatske od 14. stoljeća, o netolerantnom odnosu prema Romima u 17. stoljeću, protjerivanju prema odluci Hrvatskog sabora, kralja Ferdinanda II. te o naseljavanjima u 18. stoljeću kada im je Vojna krajina davala besplatna kućišta te o naseljavanju na prostoru ulice Crna gora krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Polovicom 19. stoljeća je na prostoru današnje Rumunjske ukinuto ropstvo nad Romima, što je rezultiralo njihovim velikim migracijama. Time se objašnjava i podrijetlo današnjeg rumunjskog bajaškog kojim govore Romi u Podravini i ostalim krajevima sjeverozapadne Hrvatske. Tada je došlo do susreta stare i nove romske populacije na ovim prostorima. Usprkos progonima, Romi su se uspjeli integrirati u ovu zajednicu i žive na ovim prostorima u kontinuitetu već šest stoljeća. Naročito je Virje poznato kao mjesto njihove integracije u Podravini, a učitelj i knjižničar Franjo Fancev je popisao njihove običaje. Statistika stanovništva koja se u Hrvatskoj vodi od 1875. govori o visokoj koncentraciji Roma u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od 19. i 20. stoljeću do Drugog svjetskog rata, kada Romi kao i Židovi masovno stradavaju u holokaustu.  Spomenuo je i stav Mihovila Pavleka Miškine o naseljavanju Roma na nekadašnje veleposjede, kako bi im se dala šansa za bolji život, materijalni uvjeti i obrazovanje.  
 
Dr. sc. Petar Radosavljević, docent na Odsjeku za romanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održao je izlaganje Bajaški rumunjski u Hrvatskoj -  jezikoslovni, sociolingvistički i kulturološki aspekti (Prezentacija 3). Nadovezao se na povijesni aspekt prethodnog izlaganja. Prema Popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj se 17 000 stanovništva deklarira Romima, iako je njihov broj barem dvostruko veći. Govore tri potpuno različita jezika. Roma Bajaša u Hrvatskoj ima najviše, a najveća im je koncentracija u sjeverozapadnom djelu Hrvatske. Bajaški jezik je zapravo varijetet (dako) rumunjskog  s tri različita dijalekta (erdeljski, baranjski muntenski i ludarski muntenski). Govoreći o tradicijskoj kulturi i stvaralaštvu Bajaša, naglasio je da su izrađivali predmete od drva, bavili se rudarstvom (otuda i njihov naziv, jer baja na mađarskom znači rudar), gradili su kuće od drva, slame i blata, a poznata je njihova sklonost prema glazbi i plesu. Poznati su i po specifičnoj narodnoj nošnji. Usmena književnost bazira se na tradiciji pričanja priča poučnog i zabavnog sadržaja, dok pisanih tragova nema. Kako bi se bajaški rumunjski jezik sačuvao od izumiranja, u pripremi je C model za učenje bajaškog rumunjskog i romskog u školama Republike Hrvatske te eksperimentalni kurikulum. Istaknuto je i da je u pripremi jednostavan bajaško romsko - hrvatski  rječnik. Kada jezik nema institucije u pisanim oblicima (časopise, nastavu…), tada umire.

Biljana Oršoš, romska asistentica u OŠ Kuršanec u Čakovcu održala je izlaganje Iskustvo vođenja tečaja za učenje bajaško-rumunjskog uz kratku vježbu. (Prezentacija 4). Predstavila je program učenja osnova bajaškog rumunjskog jezika „Buna zua! Kum ješć?“ (Dobar dan! Kako ste?) za odrasle osobe koje rade s romskom djecom. Program je nastao u suradnji dr. sc. Petra Radosavljevića i POU „Korak po korak“ iz Zagreba. Tečaj se sastoji od sedam tematskih cjelina i uče se osnove za svakodnevnu komunikaciju s djecom govornicima bajaškog rumunjskog jezika. Edukacija se radi prema istoimenom priručniku.  Naglasila je kako se djeca kojoj se u dječjim vrtićima, u maloj školi i u  nastavi odgajatelji i učitelji obraćaju na materinjem jeziku osjećaju prihvaćenima, lakše se uključuju u zajednicu. Uključivanju u predškolske i školske odgojno-obrazovne ustanove doprinosi i prihvaćanje kulturoloških razlika romske djece. Sudionici okruglog stola i sami su pokušali naučiti nekoliko riječi.

Ana Škvarić, dipl. knjižničarka u Bibliobusnoj službi Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ održala je izlaganje pod nazivom Rastemo čitajući: knjižnična građa na temu interkulturalizma i tolerancije (Prezentacija 5). Govorila je o projektu koprivničkog bibliobusa, koji je nagrađen kao inovativan program u knjižnicama jugoistočne Europe na natječaju međunarodne organizacije Future Library, a financirala ga je Zaklada Bill and Melinda Gates. Osmišljen je kako bi se poticala rana pismenost te informacijska i informatička pismenost djece, posebno u vrtićkim skupinama koje polaze djeca hrvatske i romske nacionalnosti. U svom izlaganju naglasila je problem nedostatka literature na bajaškom rumunjskom jeziku, osobito slikovnica.  

Drugi  dio stručnog skupa „Umjetnost i etnografija“

U drugom dijelu okruglog stola pod nazivom Umjetnost i etnografija održana su tri izlaganja.

Kustosica Muzeja grada Koprivnice Helena Kušenić održala je izlaganje Romi u naivnoj umjetnosti (Prezentacija 6). Slike poznatih naivnih umjetnika Ivana Generalića, Josipa Generalića, Martina Mehkeka, Nade Švegović-Budaj, Josipa Horvata-Ždalskog dokazuju kako Romi  čine  važan dio podravske kulture. Posebno se osvrnula na rad Milana Horvata, Roma koji je izrađivao skulpture od drveta.

Etnologinja i viša kustosica u Muzeju grada Koprivnice Vesna Peršić Kovač održala je izlaganje Etnografska baština Roma na koprivničkom području (Prezentacija 7). Život Roma u naseljima Žlebic i Koprivnički Bregi prikazan je kroz stanovanje, čime su se bavili te životu u obitelji, prvenstveno predstavljajući život u romskom naselju Žlebic u prvoj polovici 20. stoljeća. Isprva nastanjeni u nastambama ispod zemlje s kosim krovovima u razini tla, 1920-tih žive u malenim, jednostavnim nastambama od drveta, bez namještaja i s vrlo malo stvari u vlasništvu, a vrijeme većinom provode vani (i spavaju na otvorenom kad to dopuštaju vremenske prilike). Po zanimanju su koritari (izrađuju predmete od drveta – korita, struganje, kuhače, žlice, metle) i/li drobni kovači (izrađuju grebene, rilje, krampove, lance), trguju konjima. Rijetko su korisnici bilo kojeg oblika socijalne pomoći. Sade nešto kukuruza, krumpira, duhana i tikvi te svinje za prodaju. Sačuvane su dvije fotografije iz Žlebica koje prikazuju koritare čija imena su također zabilježena (Mihael Čonka, Jakob Bogdan). Romi u Žlebicu također su se bavili nadriliječništvom (životinje i ljudi), prodajom drva i granja, prošnjom i proricanjem, a išli su i u nadnicu gdje su bili plaćeni kulturom koju su brali. Zabilježeno je da 1930-tih i 1940-tih godina određen broj Roma ide u školu, ali ta je pojava rijetkost, pogotovo kad su u pitanju djevojčice. Romi koji se školuju, u školu idu u naselje Reka, međutim, često su zbog „bijede i siromaštva“ oslobođeni škole. Deklariraju se kao rimokatolici (u skladu s religijom većinskog stanovništva), ali nisu praktični vjernici. Brakove sklapaju neslužbeno, u skladu s običajima, a razvrgavaju ih rijetko, najčešće samo ako je dokazano da žena ne može roditi potomstvo.

Vesna Perhoč, učiteljica u OŠ dr. Ivana Novaka u Macincu, Međimurje održala je izlaganje Etnografski pristup u nastavi (Prezentacija 8). Učiteljica razredne nastave, zaposlena u OŠ dr. Ivana Novaka Macinec u Merđimurju, koju većinski pohađaju romska djeca, govorila je o etnografskom pristupu u nastavi – iskustvima u provođenju istraživanja na terenu s učenicima 3. razreda osnovne škole provedenih u sklopu nastave, sata razrednika i građanskog odgoja. Predstavila je projekte koje  je provodila s  učenicima u okviru predmeta građanskog odgoja i domaćinstva. Više od 80% učenika u ovoj školi je romske nacionalnosti, a kako bi pomogla učenicima odlazi u romsko naselje te ih pobliže upoznaje. Djeca su radila istraživanje o značajnim osobama u romskoj zajednici i za što su sve zaslužni. Na taj način djeci se jača samopouzdanje i vjera u sebe. Kroz duži rad i drugačiji pristup očekivanja djece su se povećala. Ovakav pristup u nastavi inspirirala je rečenica romske djevojčice u razredu – „Vi Hrvati ste bolji...“, nakon čega su djeca zajedno s učiteljicom krenula u istraživanje. U naselju Parag posjetili su romske obitelji i fotografirali ljude koji su u nečemu dobri i cijenjeni u zajednici (zidari, glazbenici, ljudi koji su likovno nadareni, koji pomažu u pisanju zamolbi i rješavanju raznovrsne službene dokumentacije i prepiski).
Učenici su također proveli istraživanje na temu „Koja je naša uloga u zajednici?“, u okviru kojega su učili rješavati probleme: istražili su što ih smeta u naselju i što bi promijenili (smeće, napušteni psi, stare kuće, neuređena dvorišta, nepostojanje dječjih igrališta...), a sastavili su popis onoga što u naselju žele (uređena dvorišta, cvijeće, igralište). Nakon provedenog istraživanja, u školu su pozvali vođu sela/naselja kojem su postavili pitanja i tražili odgovore.

U akciji „Kako do cilja?“ u školu su pozvali romsku učenicu srednje škole da im kaže što sve treba napraviti da se uspješno dođe do 8. razreda.
Također, u projektu istraživanja običaja, došli su do zaključka da su Romi u naselju Parag gotovo u potpunosti preuzeli običaje većinskog stanovništva.

RASPRAVA

Sudionici skupa iznijeli su svoje dojmove i zaključke po završetku skupa.
Petar Radosavljević istaknuo je kao jedan od najpozitivnijih ishoda ovogodišnjeg stručnog skupa povezivanje praktičara i teoretičara, nastavnika i znanstvenika s ciljem očuvanja bajaškog rumunjskog jezika i podržavanja dobrobiti romske djece.
Maša Komadina je naglasila važnost promoviranja romskog identiteta, pogotovo iz perspektive djece.
Ermila Pozaić također smatra da je izuzetno važno očuvati identitet Roma. U tu svrhu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja zalagat će se za uvođenje tzv. Kurikuluma C – učenja na bajaško rumunjskom jeziku.
U dijelu rasprave u kojoj su sudjelovali Ermila Pozaić, Dijana Sabolović-Krajina i Mirko Marković naglašeno je da su Romi općenito spremni za razmjenu iskustava i suradnju. Naglašeno je da je učenje materinjeg jezika u školi važno i to ne bi nikome smjelo predstavljati opterećenje. Dijana Sabolović-Krajina predlaže edukaciju romskih pomoćnika za vođenje tečajeva bajaškog rumunjskog, po uzoru na međimursku praksu. Mirko Marković se slaže i ističe da romski pomoćnik u tom slučaju nije stručna osoba, ali poznaje jezik, može biti zaposlen za određeno vrijeme, ali dobiva posao.

Za dojmove, mišljenje i zaključke upitani su i gosti iz Litve, Poljske, Španjolske i Hrvatske,  koji su na skupu sudjelovali u okviru projekta Erasmus+. Gosti iz Litve istaknuli su da su temeljem čitanja sažetaka uvidjeli da se s istim problemima susreću i u Litvi; kolege iz Poljske najviše je zaintrigiralo predavanja Vesne Pehoč iz Macinca, dok su kolege iz Španjolske zamolili prijevod zaključaka skupa. Kolegice iz Korčule zaključile su da bez sinergije raznih stručnjaka neće biti velikih pomaka. S njom se složila Vesna Perhoč, istaknuvši da bez pomoći i znanja iz svih struktura nema napretka.

Renata Tišljar, socijalna pedagoginja iz OŠ „Fran Koncelak“ Drnje, istaknula je brojne probleme s kojima se susreću u školi – od komunikacije, problema u obitelji koji se posljedično odražavaju na ponašanje djece. Uz napomenu da je međusobno poštovanje i uvažavanje izuzetno važno, pohvalila je rad Vesne Perhoč i Biljane Oršoš i navela ih kao svijetli promjer kako se treba raditi.

Snježana Tišljarić osvrnula se na stručno osposobljavanje djelatnika dječjih vrtića i istaknula da pri Agenciji za odgoj i obrazovanje postoje brojne edukacije za učitelje i stručne djelatnike u školama, ali da edukacija za predškolski odgoj ne postoji. Zamolila je Ermilu Pozaić da se u Agenciji za odgoj i obrazovanje na tome poradi.

Helena Kušenić istaknula je postojeću suradnju Udruga Bolje sutra za osobe s invaliditetom grada Koprivnice i Udruge Roma Korak po korak, a Vesna Peršić-Kovač dala je ideju osnivanja romskog KUD-a na području Koprivničko-križevačke županije. Naglasila je da se i dalje planira baviti istraživanjem života, baštine i kulture Roma na koprivničkom području.

ZAKLJUČCI
  1. Svijest o povijesti, porijeklu, jeziku  i kulturnom stvaralaštvu važan je dio identiteta svakog naroda, pa tako i Roma. Stoga ga treba njegovati i čuvati, između ostaloga i radi stvaranja pozitivne slike o sebi i stjecanja samopouzdanja.
  2. Potrebno je voditi brigu o očuvanju bajaškog rumunjskog jezika i njegovom učenju kao materinjeg jezika u školama (tzv. institucionalizacija jezika). Stoga je važan kurikulum C, koji se može uvesti u škole tako da romski roditelji pokrenu inicijativu ili da inicijativa krene iz škola.
  3. Treba riješiti problem nedostatka slikovnica i knjiga na bajaškom rumunjskom jeziku. Jednim dijelom se taj nedostatak može premostiti korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije, poput digitalizacije i dijeljenja postojećih sadržaja putem interneta.
  4. Treba koristi mogućnosti učenja bajaškog rumunjskog jezika među odraslima, prvenstveno među odgajateljima i učiteljima. Romski pomoćnici u nastavi tu mogu biti od velike koristi. Na razini Koprivničko-križevačke županije treba organizirati takve edukacije u suradnji s POU „Korak po korak“ iz Zagreba.  
  5. Kulturna baština Roma  ima veliki potencijal u nastavi, kao put za uključivanje djece u kvalitetno obrazovanje od predškolske dobi, preko osnovne i srednje škole do fakulteta. Kroz nastavu treba osvještavati kulturni identitet kod djece i mladih.
  6. Vrlo je važna sinergija stručnjaka različitih profila, znanstvenika, predstavnika organizacija civilnog društva i donositelja političkih odluka kako bi se ubrzalo uključivanje Roma u društvo, prije svega djece i mladih u kvalitetno obrazovanje na svim razinama – od predškolskog do visokoškolskog. Znanstvena istraživanja treba povezivati i razmjenjivati s praksom.
  7. Bolje upoznavanje romske kulturne baštine doprinosi smanjivanju predrasuda i stereotipa. Da bi se u tome uspjelo, potrebna je sinergija svih sudionika i na svim razinama.

Bilješke i zaključke sastavile:
Danijela Petrić
Ana Škvarić
Dijana Sabolović-Krajina

Poveznice na objave u medijima:
http://www.glaspodravine.hr/strucni-skup-u-povodu-svjetskog-dana-roma/
https://drava.info/2018/04/kako-romsku-djecu-ukljuciti-u-drustvo-sabolovic-krajina-koraci-koje-radim...
https://koprivnica.hr/novosti/obiljezen-svjetski-dan-roma-3/
https://epodravina.hr/foto-romi-u-zupaniji-godinama-se-suocavaju-s-istim-problemima-franjo-horvat-ne...




Objavljeno: 13.4.2018.