Izdvojeno

Facebook Bibliobus Facebook Flickr Pinterest Twitter Youtube

Koprivničke knjižničarke predstavile dobru praksu te donijele nove ideje za buduće usluge i programe


KOPRIVNIČKE KNJIŽNIČARKE PREDSTAVILE DOBRU PRAKSU TE DONIJELE NOVE IDEJE ZA BUDUĆE USLUGE I PROGRAME  KNJIŽNICE I ČITAONICE„FRAN GALOVIĆ“ KOPRIVNICA

Knjižničarke iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica dale su zamjetan obol 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj s međunarodnim sudjelovanjem, koje je održano u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i suorganizaciji  Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani te Saveza knjižničarskih društava Slovenije od 11. do 13. listopada 2017. godine u Crikvenici. Tema je bila „Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti“.
 
Čime je Koprivnica predstavljena?
Danijela Petrić, knjižničarka u Dječjem odjelu zajedno s Kristinom Čunović iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić” iz Karlovca održala je izlaganje o nacionalnoj kampanji za poticanje rane pismenosti „Čitaj mi!“, njenim rezultatima i utjecaju na zajednicu. Predstavila je projekte Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica kojima se na sustavan i kontinuiran način potiče rana pismenost već od rođenja djeteta. To su projekt „Knjige za bebe“ koji se provodi od 1999. godine u suradnji s Neonatološkim odjelom koprivničke bolnice, a kojim je do sada obuhvaćeno preko 13.000 djece. Ovo je lokalni program, a ono što je bitno naglasiti je to da je Hrvatskoj potreban nacionalni program kako bi se svakom djetetu pružila ista mogućnost za razvoj rane pismenosti. Predstavljene su i koprivničke „Male knjižnice“ u pedijatrijskim ordinacijama, Odjelu pedijatrije, dječjem vrtiću, centru za pružanje usluga u zajednici „Svitanje“, Pričaonice za bebe i malu djecu do 3 godine starosti te priručnik „Igrajmo se! Čitaj mi!“ u izdanju koprivničke knjižnice. Ovom nacionalnom kampanjom i provođenjem niza aktivnosti povećan je broj učlanjene djece rane dobi u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, posudba slikovnica te uspostavljena suradnja s pedijatrima, logopedima, odgajateljima u lokalnim sredinama u cilju razvijanja rane pismenosti.

U prezentaciji Josipe Strmečki, više knjižničarke u Stručno-znanstvenom odjelu, predstavljeni su projekti digitalizacije zavičajne građe koje je koprivnička knjižnica, kao jedan od pionira u ovom području, realizirala u posljednjih deset godina - zavičajna periodika  („Glas Podravine“ 2008. - lokalne novine s najdužom tradicijom izlaženja te izbor koprivničkog tiska iz fonda Zavičajne zbirke 2009.), zbirka starih razglednica Koprivnice i okolice (2011.), portal Fran Galović Online (2009.), projekt Obiteljska sjećanja Koprivničanaca i Podravaca na Prvi svjetski rat u okviru nacionalne kampanje „Europeana 1914.-1918.“  te virtualna izložba „Koprivnica i Prvi svjetski rat“ (2016.).  Naglasak je bio na problemima postojanosti i očuvanja digitalnih zapisa u mrežnom okruženju, problemima financiranja i održavanja repozitorija, nedostatku nacionalne platforme za digitalizaciju kulturne baštine, konzorcija, problemima lokalne kooperativnosti te kakve implikacije ima globalno tržište na poslovanje i funkcioniranje knjižnice po pitanjima daljnje digitalizacije odabrane građe. Istaknuto je kako koprivnička knjižnica „pliva“ među ovim Scilama i Harbidama te ono najvažnije – njene digitalne zbirke, nakon gašenja starog repozitorija, ponovo su dostupne na novoj platformi dostupnoj na  https://library.foi.hr/metelgrad/ .

Ljiljana Vugrinec, knjižničarska savjetnica u Županijskoj matičnoj službi, održala je prezentaciju pod nazivom „U novoj zgradi gradske knjižnice želim...“, kojom je upoznala prisutne s metodologiju i rezultatima ankete provedene u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ među građanima Koprivnice tijekom ljeta 2016. godine. Anketom su građani podržali gradnju nove, suvremene, prostrane i multimedijalne gradske knjižnice koja će nuditi puno više od knjiga i čitanja te biti udobno, slobodno i sigurno mjesta susreta i mogućnosti, učenja i istraživanja, druženja i odmora, za sve uzraste, primjerena i dostupna svim potencijalnim korisnicima. Ova važna povratna informacija, kao i svi konkretni prijedlozi sadržaja u budućoj knjižnici koje su građani dali u anketi, mogu odlično poslužiti knjižničarima i Gradu Koprivnici u osmišljavanju konačnog koncepta nove knjižnice i Multimedijalnog centra koji se planira graditi na lokaciji kod župne crkve Svetog Nikole. S obzirom da je za provođenje spomenute ankete i prezentiranje njenih rezultata poslužila Facebook stranica Knjižnice, u svom izlaganju Lj. Vugrinec posebno se osvrnula na mogućnosti zagovaranja knjižnice putem društvenih mreža. Glavna prednost ovog načina komunikacije s korisnicima je mogućnost međusobne interakcije, kao i to što i nakon završetka samog anketiranja zagovaranje i dalje traje jer  su prijedlozi građana vezani za novu knjižnicu i dalje dostupni,  mogu se  pregledati i komentirati na Facebook stranici Knjižnici, na poveznici http://bit.ly/2y7Mm4s .

Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica i ravnateljica koprivničke Knjižnice „Fran Galović“, održala je izlaganje o važnosti lokalnog umrežavanja knjižnice s brojnim ustanovama, udrugama i pojedincima u provedbi Nacionalne kampanje za osobe s u teškoćama čitanja i disleksijom  „I ja želim čitati!“ s posebnim naglaskom na aktivnosti zagovaranja kao alatom u provedbi tih nastojanja. Ova kampanja otvorila je koprivničkoj knjižnici novu perspektivu na redefiniranje ovih usluga i potrebu osmišljavanja novih modela fizičkog i virtaulnog umrežavanje ustanova, udruga i pojedinaca, prvenstveno utemeljenih u lokalnoj zajednici.
Što se novo saznalo i naučilo?

Uz niz izlaganja o dobroj praksi hrvatskih knjižnica u fizičkom i digitalnom umrežavanju i povezivanju, zanimljivo je bilo saznati nešto više o praksi nizozemskih knjižnica koje imaju snažnu mrežu te su tako knjižnične usluge dostupne najširem broju korisnika, a narodne knjižnice teže da budu moderne agore, dinamična mjesta susreta gdje se djeca mogu opustiti, upoznati druge ljude i osnažiti za društvo. Predstavljen je i nizozemski projekt Frysklab narodnih knjižnica u pokrajni Friziji. Radi se o bibliobusima transformiranima u laboratorije u kojima radi tim stručnjaka s područja informatičko-komunikacijske tehnologije, knjižničara i predstavnika menadžmenta u kulturi. Ovim projektom nastoji se potaknuti djecu da promišljaju o društvenim problemima u svom okruženju te kako ih rješiti. Time se djecu uči vještinama potrebnima za 21. stoljeće, digitalnoj pismenosti, programiranju, kreativnosti i strategiji „mogu sam“.  Ovaj prvi europski „bibliobus nove generacije“ koji je umjesto samo građom za čitanje opremljen najsuvremenijom tehnologijom, ali i višečlanim stručnim timom specijalista iz različitih područja za cilj ima pružanje potpore malim seoskim školama u razvoju kreativnosti, digitalnih kompetencija, tehničkih i poduzetničkih vještina kod učenika. S obzirom da je koprivnički bibliobus ušao već u 13. godinu rada, polako dolazi vrijeme kad će ga biti potrebno zamijeniti novim vozilom, pa će u osmišljavanju sadržaja i opreme novog budućeg vozila koprivničkim knjižničarima dobro će doći ova nizozemska iskustva, kako bi i novi bibliobus također uz čitanje mogao poticati i druge vještine kod svojih korisnika.

Od slovenskih kolega čuli smo više o posudbi e-knjiga što još uvijek nije praksa u hrvatskim knjižnicama. Slovenske knjižnice potpisuju ugovore s nakladnicima te se tu javljaju problemi u pregovorima. Korisnike zanima posudba novih knjiga u elektroničkom obliku tako da velike nakladničke kuće razvijaju modele za digitalnu posudbu. Posebno impresivno je bilo izlaganje o slovenskom baštinskom portalu Kamra, koji na jednom mjestu okuplja svu digitaliziranu knjižničnu građu u Sloveniji, s težnjom da okupi također i muzejsku i arhivsku građu. Zanimljivost je da i sami građani mogu sudjelovati u gradnji baze podataka na portalu Kamra slanjem svojih fotografija, dokumenata, video i zvučnih zapisa u Album Slovenije. Za sve pojedinačne priloge potrebno je da su snimljeni u prošlom, 20. stoljeću, ili stariji, te da prikazuju neki događaj ili osobe u Sloveniji, ili Slovence bilo gdje na svijetu. Iako u Hrvatskoj još nemamo takvo središnje mjesto gdje bi se okupljala sva hrvatska digitalizirana građa, u Koprivnici postoji portal Koprivnička kulturna baština koja bi možda mogla postati središnje mjesto za sličan koprivnički album kojem bi također mogli pridonositi sami građani.

Koprivnička knjižnica nastojat će u svom radu primjeniti ova saznanja te nadalje biti edukativni centar za širenje informacija o novim tehnologijama, medijskoj pismenosti i o teškoćama u čitanju. S obzirom da je centralna tema skupa bila vezana uz razvoj digitalnih usluga i predstavljanje javnosti putem digitalnih medija, veseli najava objave Smjernica za korištenje društvenih mreža u knjižničnom poslovanju. Ovaj koristan alat zasigurno će jako dobro doći svim knjižnicama koje već koriste društvene mreže u komuniciranju s korisnicima, pa tako i knjižničarima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.





Objavljeno: 19.10.2017.